Pravni savjeti – veljača 2018.

Susjed iz pakla

Pitanje: Od kada sam ostavinskim rješenjem dobio u vlasništvo veće obiteljsko imanje što sam uredno uknjižio u zemljišne knjige, prvi susjed mi stalno radi probleme kao parkiranjem svojeg automobila na mom zemljištu, stalnim provo­zom preko moje nekretnine, ispuštanjem otpad­nih voda sa svog zemljišta, postavljanje svojih raznih naprava na mojoj nekretnini i sl. Upozorio sam ga da odmah prestane uznemiravanjem, no on tvrdi da mu je to moj otac dozvoljavao, pa da mu ja to ne mogu zabraniti. Pouzdano znam da mu to pokojni otac nije dozvolio osim ponekada kad je susjed gradio kuću, pa mu je otac dozvolio da preveze dio građevinskog materijala do nje­govog zemljišta. Otac mu nije dao nikakvo pravo služnosti, niti o tome postoji bilo kakav dokaz. Ja više ne mogu i neću trpjeti to ponašanje susjeda, te sam odlučio putem suda zabraniti susjedu ta­kvo ponašanje. Jesam li u pravu i što trebam uči­niti da ostvarim pravo na mirno uživanje svojeg vlasništva? (G.R., Bjelovar)

Odgovor: Kao zemljišno-knjižni vlasnik imate pravo tražiti od suda da zabrani susjedu uznemiravanje od strane susjeda na gore nave­deni način. Podnijet ćete tužbu u kojoj ćete tra­žiti zabranu daljnjeg uznemiravanja. Obzirom da ste zemljišno knjižni vlasnik, na tuženom je teret dokaza da mu pripada pravo na određenu radnju koju Vi kao vlasnik smatrate uznemira­vanjem. Tužbom tražite prestanak uznemirava­nja uz opis u čemu se to uznemiravanje sastoji. Ukoliko je uznemiravanjem nastala neka šteta imate pravo tražiti i naknadu štete nastale uznemiravanjem.

Mama između dvije kćerke

Pitanje: Sestra i ja smo s majkom sklopile ugovor o doživotnom uzdržavanju kojim smo detaljno opisali obveze koje smo mi kao davate- ljice uzdržavanja dužne izvršavati. Nažalost, ni­smo navele što koja od nas dvije treba činiti. Se­stra, kao starija, uzela si je pravo da sama odre­đuje koje obaveze treba izvršavati ona, a koje ja. Neću ni govoriti da su moje obveze znatno broj­nije i skuplje, dok je sebi odredila obveze koje s lakoćom izvršava. Tog je svjesna i naša majka, ali ona je stara i boji se sestri bilo što prigovoriti. Teret nametnutih obveza više ne mogu nositi, te sam tražila od sestre da se obveze izmjene meni u korist, na načina da ih svaka podjednako snosi. Sestra to odbija učiniti. Što da radim da promije­nim postojeće stanje. Napominjem da je majka na mojoj strani i da smatra da me sestra izrablju­je. Kako da riješim svoj problem? (M.K., Pula)

Odgovor: Zakon o obveznim odnosima do­pušta mogućnost da se na strani davatelja uz­državanja nađu dvije ili više osoba. Međutim, potrebno je točno u ugovoru navesti obveze koje snosi svaki davatelj posebno. S obzirom da Vi prilikom sklapanja Ugovora o doživotnom uz­državanju, niste o tome vodili računa, preosta- je Vam da sačinite aneks ugovora, kojim će te točno odrediti obveze primatelja uzdržavanja. Naravno, za sklapanje ovakvog aneksa potrebna je suglasnost primatelja i davatelja uzdržavanja. Obzirom da je prema Vašim navodima majka na Vašoj strani, ukoliko sestra odbija sklapanje aneksa, neka joj majka zaprijeti raskidom Ugo­vora o doživotnom uzdržavanju, što bi zasigur­no imalo učinka, jer bi Vi kao jedan od davatelja uzdržavanja potvrdili majčine navode o neraz­mjernoj i nedovoljnoj brizi Vaše sestre.

Bratska zbrka

Pitanje: Otac je ponudio nama četvorici bra­će sklapanje ugovora o ustupu i raspodjeli imo­vine za života. Dva brata su prihvatili sklapanje ugovora, dok smo ja i još jedan brat to odbili jer smo smatrali da nam se nudi daleko manje vrijedna imovina. Sada nam neki govore da smo pogriješili, jer će poslije očeve smrti braća koja su potpisala ugovor kao zakonski nasljednici na­slijediti i dio imovine koja ugovorom nije raspo­ređena. Da li je to moguće? (B.Ž., Osijek)

Odgovor: Da li ste pogriješili što niste prihva­tili ugovor o ustupu i raspodjeli imovine za živo­ta, pokazat će daljnji razvoj situacije. Naime, s obzirom da niste prihvatili potpisivanje Ugovora o ustupu i raspodjeli imovine za života, taj ugo­vor je konvalidirao u darovni ugovor tako da su braća koja su ga potpisala, dobila imovinu dao dar. Taj dar će se uračunavati u ostavinu, tako da ćete i vi imati pravo na dio darovane imovine. Stvar se može zakomplicirati jer vaš otac za ži­vota može sačiniti oporuku kojom može ostaviti neraspoređenu imovinu braći koja su prihvatila ugovor o ustupu i raspodjeli imovine za života. U svakom slučaju pripada vam pravo na zakon­ski nužni dio, osim u slučaju da otac s nekime za života ne sklopi ugovor o doživotnom ili do- smrtnom uzdržavanju, jer u tom slučaju nema nasljeđivanja, pa niti prava na nužni dio, osim za darovanu imovinu.

„Prijatelj” ne vraća dug

Pitanje: Prijatelju sam prije više od tri godi­ne posudio veću svotu novaca. Prošlo je od toga dosta vremena, tako da sam se osjećao preva­renim, a i u pitanju je i moguća zastara. Stoga sam prijatelju poslao dopis te mu zaprijetio da ću odnijeti tužbu za povrat duga ako mi u roku od mjesec dana ne vrati dug. Nakon nekog vremena dobio sam od njega pismo kojim se ispričava zbog duga, navodeći da će ga zajedno s kamatama, vratiti za 3 mjeseca, a dotle da se strpim. Obećao mi je platiti uz glavnicu i zakon­ske kamate. Međutim, pored svih obećanja dug mi nije vraćen, pa sam podigao tužbu za povrat duga. S obzirom da je prošlo više od 3 godine od dana kada sam mu pozajmio novac, bojim se da zbog zastare ne ostanem bez svoga novca. Da li zastara nastupa nakon 3 godine, kako me mnogi plaše? (B.Z., Zagreb)

Odgovor: Opći zastarni rok iznosi pet godi­na računajući od dana dospjelosti. Osim toga vaš „prijatelj” je u pismu priznao da vam duguje iznos koji ste mu pozajmili, što ima značaj pri­znanja duga. Priznanjem duga prekida se tijek zastare, te od tog dana ponovno počinje teći rok zastare. Dakle možete biti mirni, no ubudu­će budite oprezniji u odabiru „prijatelja” kojima pozajmljujete novac.