Postoje li danas u Hrvatskoj potencijali za razvoj i veći utjecaj nevladinih organizacija u skrbi za starije ljude?
Sudeći po broju organizacija koje se ovom problematikom danas bave – čini se da ne. Međutim, ta je situacija više uvjetovana problemima oko financiranja programa nevladinih organizacija, nego nepostojanjem potencijala za razvoj ovog segmenta skrbi za starije. Primjerice, danas u Hrvatskoj postoje brojni nezaposleni stručnjaci tzv. “pomagačkih” struka čijim bi se zapošljavanjem u nevladinim organizacijama, koje brinu za starije ljude, mogao postići i dodatni društveni učinak smanjenja nezaposlenosti. Nadalje, određeni broj stručnjaka mogao bi odrađivati svoj pripravnički staž u nevladinim organizacijama koje skrbe o starijima, a osobe koje služe civilni vojni rok mogle bi to činiti u okviru takvih programa. Političke promjene i predloženi program nove Vlade Republike Hrvatske u kojem je naglašeno značenje razvoja nevladinog pokreta za razvoj civilnog društva u Hrvatskoj, daje nadu u bolja vremena nevladinih organizacija. Jedino uz jaku državnu potporu moći će se, donošenjem nevladinim organizacijama sklonijih zakona i propisa, postupno osigurati razvoj nevladinog pokreta i civilnog društva u cjelini. U takvim bi okolnostima postojale šanse i za razvoj cjelovitih lokalnih programa otvorene skrbi za starije ljude.
Razvoj i primjena ovakvog složenog sustava skrbi o starijima predstavlja veliki izazov za svako društvo. Međutim, olakšavajući ljudima prijelaz iz srednje u stariju životnu dob, možemo smanjiti stres u starosti i osigurati kvalitetu življenja starijih ljudi. Zalaganje stručnjaka za postizanje ovog cilja odražava kvalitetu življenja u cijelom društvu.
