Neaktivan način života prava je pošast današnjeg vremena – Pokrenite se!

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

I ne tako davno, prošlog proljeća, kada ste možda neki lokalni park mogli zamijeniti s nekakvim idealiziranim viktorijanskim sanatorijom, ispunjenim trkačima, skakačima, rastezačima i vježbačima svih vrsta. Na pustim cestama u blizini, čitave obitelji su biciklirale. U dnevnim sobama djeca su započinjala dan skačući uokolo s roditeljima. Sve se činilo idealno i kao novi početak.

No bio je tu i jedan problem: to je bio samo najobičniji privid. Istraživanje koje je provela organizacija Sport England pokazalo je da je ukupna razina aktivnosti pala ispod donjeg prosjeka i za odrasle i za djecu. Od početka pandemije, kriza neaktivnosti postala je još gora nego prije.

Započeo projekt „Rekreativci za seniore“ – Besplatne aktivnosti za umirovljenike!

I prije pandemije u normalno vrijeme, otprilike četiri od deset odraslih Britanaca toliko je nepokretno da riskiraju svoje dugoročno zdravlje. Oko 25 posto gotovo je potpuno neaktivno, što znači da se naprežu manje od 30 minuta tjedno. Što se djece tiče, gotovo osam od deset ne uspije skupiti sat vremena u pokretu koji se smatra vitalnim za razvoj mladih kardiovaskularnih sustava i postavljanje gustoće kostiju, prenosi Guardian

Međutim, činjenica da su redoviti fizički napori dobri za vaše zdravlje potvrđena je još 1953. godine radom epidemiologa dr. Jerryja Morrisa. Do tog saznjanja je došao kad je pokušao otkriti zašto su londonski autobusni kondukteri imali otprilike upola manje srčanih bolesti nego ostali vozači, da bi na kraju istraživanja to povezao sa stepenicama autobusa kojima su se kondukteri penjali u svakoj smjeni.

DRUŠTVENI CENTAR PREČKO provodi razne aktivnosti za starije

Iz tog razloga su bezbrojne kampanje tjeranja ljudi u teretanu ili u brze šetnje, a da ne spominjemo milijune kilograma potrošenih na elitni sport kako bi se ljudima pružila inspiracija i motiviralo ih se, u osnovi su bile bez ikakvog smisla. Naime, ne radi se o smanjenju vrijednosti vježbe, ali razlog zbog kojeg ne vježba dovoljno ljudi djelomično je taj što se vježba mora odvijati u “slobodno vrijeme”, ono „otkinuto“ iz našeg užurbanog života. Više od polovice Britanaca se apsolutno nikada ne bavi nikakvim sportom.

Za milijune ljudi karantena radi pandemije znači bezbroj sati sjedenja: za kuhinjskim stolom, radeći iz kreveta, na kauču. Pretjerano sjedenje je opasno te značajno povećava rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, ali ima i zaseban negativan utjecaj na naš organizam.

Istraživanje su pokazala da ako izložimo svoje tijelo makar i malim naporima, to može donijeti zapanjujuće promjene na naš organizam. Godinama postoji vjerovanje da bi ljudi trebali težititome da imaju barem 150 minuta umjerenih aktivnosti tjedno, idealno u periodu od pola sata. Ali kako kaže I-Min Lee, profesor na Harvardu i vodeći stručnjak u istraživanju neaktivnosti, raditi nešto gotovo je uvijek bolje nego ne raditi ništa.

AKTIVNOSTI I U VRIJEME KORONE

Profesor Lee je vodio fascinantnu studiju, objavljenu 2019. godine, koja je pokazala da, uz sav trud na 10.000 koraka dnevno, među uzorkom starijih američkih žena, one koje su načinile 4.400 koraka imale su upola manje šanse da umru tijekom razdoblja istraživanja od onih koje su u prosjeku radile 2.700 koraka. Ažurirane zdravstvene smjernice sada govore o aktivnosti u odsječcima od samo 10 minuta.

Tako su dvije potpuno različite i odvojene studije otkrile da ljudi koji redovito voze bicikl na posao imaju 40 posto manje šanse za preranu smrt u usporedbi s onima koji ne voze bicikl, čak i kad se uzmu u obzir drugi čimbenici životnog stila koji imaju negativan utjecaj na organizam.

Važnost tjelesne aktivnosti za zdravlje osoba zrele životne dobi

Steven Blair, američki pionir u tom području, otkriva kojim bi se aktivnostima trebali baviti kad se sve vrati u normalu:  “Ljudi pitaju: Koju je aktivnost najbolje činiti? A moj jednostavni odgovor je: Onu kojom ćete se baviti svakoga dana. To je presudna stvar: koristite svoje tijelo na način poznat ljudima tijekom tisućljeća, kao dio svog života, a ne kao hobi ili hir. Ako nekako ostvarite rutinu kretanja, ona se ugrađuje i postaje trajna. Kad se to dogodi, činit će vam se da ste proniknuli u tu tajnu.”

S obzirom na dobrobiti koje imaju srce, mišići, zglobovi i um, lako je uvidjeti da je bavljenje redovitom tjelesnom aktivnosti poželjno, a dobro je i to što nikada nije prekasno za početak. Čak i male stvari se računaju kao vježbanje kada ste na samom početku poput kraće vožnje bicikla, šetnje psa ili uređivanje dvorišta, penjanje stepenicama ili pješačenje.

Također možete se i prijaviti na razne aktivnosti, OVDJE. 

Davorka Ožura

Koji je vaš favorit za gradonačelnika Grada Zagreba?
Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?