Moždani udar, kako i samo ime sugerira, najčešće nastaje naglo i neočekivano, ne birajući vrijeme, mjesto i dob. Kao drugi uzrok smrtnosti i prvi uzrok invaliditeta odraslih u Republici Hrvatskoj moždani udar predstavlja prvorazredni javnozdravstveni problem u RH, kao i u razvijenom svijetu.
Uzrokuje ga iznenadni poremećaj moždane cirkulacije, koji dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima, te na taj način uzrokujuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica.
U prosjeku viša smrtnost se pojavljuje kod se žena od moždanog udara nego kod muškaraca. Naime, od ukupno 10 moždanih udara, čak se 6 dogodi kod žena, u kasnijoj životnoj dobi, kad su i znatno opasniji. Uz to se većina rizičnih čimbenika povezanih s moždanim udarom češće javlja kod žena. U stvarnosti je jedna od pet žena izložena moždanom udaru, dok je slučaj kod muškaraca da dobije moždani udar jedan od njih šest. Međutim, kod žena u dobi iznad 85 godina je najviša stopa pobola od moždanog udara u odnosu na sve druge dobne skupine.
Moždani udar teže pogađa žene nego muškarce!
Rizični čimbenici poput dijabetesa, migrena s vidnim poremećajem, atrijske fibrilacije, depresije i hipertenzije češće se pojavljuju u žena, no osim njih tu su i čimbenici isključivo povezani sa ženama: trudnoća, preeklampsija, uzimanje kontraceptiva (osobito kod žena koje imaju hipertenziju i puše), nadomjesna hormonalna terapija u menopauzi, hormonalne promjene i gestacijski dijabetes.
Žene u pravilu imaju teže posljedice moždanog udara: ozbiljniji poremećaj kognitivnih funkcija, povećan rizik depresije kao i veću vjerojatnost institucionalizacije. Ukoliko se osvrnemo na muškrace i žene, žene nakon moždanog udara primaju manje adekvatnu zdravstvenu skrb s obzirom na svoje zdravstvene potrebe. Isto tako slabiji spol povezan je uz određene vrste moždanog udara, poput tromboze cerebralne vene i subarahnoidalnog krvarenja. Nakon moždanog udara žene tako imaju veću vjerojatnost da će oboljeti od depresije.
Vrlo važna je i činjenica da teret njegovanja osoba koje su preboljele moždani udar, uglavnom snose žene, te im to stvara dodatno opterećenje, koje se na kraju očituje određenim promjenama mentalnog zdravlja i sklonošću koja vodi do nastanka depresivnih stanja.
Žene u starijoj dobi često su udovice i žive same, stoga, često nakon oboljenja budu smještene u domili neku instituciju nakon moždanog udara i u većem broju slučajeva imaju manje šanse za oporavak nego muškaraci.
Najveći problem koji se javlja je svakako generacijski jaz u educiranosti o moždanom udaru, pa tako unatoč činjenici da bi žene trebale biti više upućene i educirane o moždanom udaru od muškaraca, uspoređujući dolazak u bolnicu nakon moždanog udara, ispostavilo se kako žene u bolnicu ne odlaze te kako im liječenje počinje sa kašnjenjem s prosječno 4.5 sati u odnosu na početak moždanog udara.
DOKAZANO JE, OVAJ LIJEK SPRIJEČAVA MOŽDANI UDAR! Ali ne smije ga piti svatko, provjerite jeste li kandidat
Moždani udar je moguće prevenirati zdravim i aktivnim stilom života. Praktički svaki liječnik u svojoj svakodnevnoj praksi može doprinijeti prevenciji moždanog udara. Svakako treba poticati nepušenje, odnosno prestanak pušenja, treba poticati povećanu tjelesnu aktivnost, smanjivanje prekomjerne tjelesne težine i primjenu zdravih načina prehrane (veće količine voća i povrća u prehrani, mediteranska dijeta!), savjetovati pijenje jednog do dva alkoholnog pića dnevno (crno vino!), a sprječavati prekomjerno pijenje alkoholnih pića. Ženama je svakako potrebna dodatna edukacija o moždanom udaru, a zajednice bi trebale osigurati preventivne programe za širu populaciju. Stoga je prvi korak u prevenciji moždanog udara je povećanje pozornosti i informiranosti svih osoba o važnosti moždanog udara, osobito usmjerene prema osobama starije životne dobi.
U većini zapadnih zemalja zabilježen je značajan pad smrtnosti od moždanog udara u zadnjim desetljećima. U Sjedinjenim Američkim Državama smrtnost od moždanog udara smanjena je za 60% od početka sedamdesetih do kraja devedesetih godina prošlog stoljeća. Smatra se da je taj trend postignut gotovo isključivo modificiranjem faktora rizika za nastanak moždanog udara. Pokazalo se da se moždani udar može spriječiti kao i da se može smanjiti rizik recidiva moždanog udara.
