Bubrežni kamenci i prehrana

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

Treba više pažnje posvetiti ovom jedinstvenom organu koji nas oslobađa raznih otrova i pomaže cjelokupnom organizmu u uspješnijem održavanju acidobazne ravnoteže. Treba pri tome pripaziti na prehranu jer ona igra vrlo važnu, ako ne i glavnu ulogu u održavanju zdravlja bubrega. Oksalatni kamenci su najčešći kamenci koji se nakupljaju u bubrezima.

To su kristali organskog podrijetla i oštećuju bubrege fizičkim pritiskom na glomerule, a uz to sprečavaju izlučivanje mokraće – što je vrlo opasno i može dovesti do intoksikacije organizma i zaluživanja mokraće. Uzimanjem namirnica biljnog podrijetla (vegetarijanci imaju visok pH urina) ili uzimanjem vitamina C uz dodatak sode bikarbone (natrijevog hidrogenkarbonata) tope se postojeći i sprečava nastanak novih oksalatnih kristalića.

Pacijenti oboljeli od ove bolesti moraju uzimati mnogo tekućine tijekom cijelog dana, barem tri litre tekućine dnevno. Većina znanstvenih radova govori u prilog tome da skloni nastanku oksalatnih kamenaca trebaju smanjiti ili gotovo izbaciti sljedeće namirnice: blitvu, špinat, rabarbaru, voćne sokove, suho voće, jagode i čokoladu. Pojedina istraživanja pokazala su da hrana bogata kalcijem dovodi do smanjenja sklonosti nakupljanja bubrežnih kamenaca.

Primijećeno je na jednoj studiji provedenoj na Harvardu da je rizik dobivanja oksalatnih kamenaca u muškaraca koji su dnevno uzimali namirnice s ukupno 600 mg kalcija, 34% manji u odnosu na one koji su bili na prehrani s minimalnim sadržajem kalcija. Razlog je taj što kalcij vezuje oksalate iz hrane u crijevima i sprečava njihov ulazak u cirkulaciju.prenosi

Najbolje je uzimati acidofilno mlijeko u međuobrocima (jutarnji i poslijepodnevni «snack»), te doručak započeti s velikom čašom mlijeka. Treba jesti hranu koja sadrži mnogo vlakana. Rižine i kukuruzne mekinje se preporučuju, kao i visokovlaknasto povrće (kelj, kupus, raštika). Pacijenti trebaju smanjiti konzumaciju soli i smanjiti unos bjelančevina životinjskog podrijetla na oko 0,8 gram/kg tjelesne mase. Jednostavno rečeno, smanjiti konzumaciju mesa na minimum (oko 100 grama dnevno treba biti maksimum za odrasla čovjeka koji ima sklonost nakupljanju oksalata).

Vijesti

Za koga ćete glasati na lokalnim izborima u Gradu Zagrebu?

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?