DOPUNSKO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Umirovljenici, nagovorite i svoju djecu i unuke da budu osigurani kod HZZO-a, jer ćemo samo tako obraniti državni solidarni sustav dopunskog osiguranja!

Starima pristup zabranjen?

Piše: Ana Kuzmanić

„Zbog sve češćih posjeta liječniku, a i broja lijekova koje u posljednje vrijeme moram uzimati, željela sam ugovoriti policu dopunskog zdravstvenog osiguranja. Iako su mi već prije na raz­nim mjestima poput banke i pošte nudili mogućnost ugovaranja, nisam imala potrebu za tim do sada, jer sam izračunala da za dva moja odlaska doktoru godišnje bolje platiti po deset kuna participaciju. I odjednom sam se neugodno iznenadila kada sam shvatila da je cijena za moje godine skočila drastično u odnosu na prošlu godinu kada sam imala 64 godine”, govori nam Sanja, odnedavna umirovljenica koja, kao i velik broj umirovljenika, želi osigurati nešto jeftinije zdravstvene usluge uz pomoć dopun­skog osiguranja. Umirovljenica Sanja je proučila sve osiguravateljske i ine tvrtke i shvatila kako nude različite pakete usluga po različitim cijenama, i to prema dobnim skupinama.

Zar se stvarno diskriminiraju stariji od 65 godina?

Zašto baš odabrati dopunsko osiguranje kod nas? Na pet godišnjih uplata jedna godina gratis Gratis drugo liječničko miš­ljenje! Mjesečna premija za 70 kuna bez obzira na dob osigura- nika! – samo su neki od slogana osiguravateljskih tvrtki kod kojih možete kupiti policu dopunskog osiguranja, a gotovo da zvuče kao reklame s televizije s puno uskličnika, koje vam prodaju raz­norazne proizvode. Ipak, ovi oglasi su nešto „opasniji” jer, koliko god zvučalo nevjerojatno, kupujete si zdravlje, odnosno bolju zdravstvenu zaštitu.

Iako smo vjerojatno svi nadživjeli iluzije o tome kako bi u soci­jalnoj i solidarnoj državi zdravstvena zaštita trebala biti jednako dostupna svima, i dalje branimo očekivanja kako bi upravo najugro­ženije skupine društva trebale najmanje izdvajati za npr. lijekove. Sjetimo se kako smo početkom 2015. godine slušali najavu o pos­kupljenju police dopunskog zdravstvenog osiguranja sa 70 na 89 kuna, a vladajući su nas uvjeravali kako 19 kuna i nije neki trošak jer „nema alternative” za spas zdravstvenog sektora.      Vlastodršci su ponovno kreirali politike iz vlastite perspektive, punih želudaca i džepova, zaboravljajući na činjenicu da većinu korisnika te police čine umirovljenici čije su mirovine mizerne i ispod granice ljudskog dostojanstva, ali koji ipak svaki mjesec vrijedno izdvajaju minimal­no 70 kuna kako bi si donekle olakšali troškove.

S obzirom na to da danas gotovo svugdje možete ugovoriti dopunsko zdravstveno osiguranje, gotovo kao da kupujete kruh, provjerili smo za čitatelje Glasa umirovljenika što nude pojedine osiguravateljske tvrtke za policu dopunskog zdravstvenog osigu­ranja, za koliku cijenu te varira li ona u odnosu na životnu dob.

Zaštita života i zdravlja – ne i za stare!

Unatoč tome što gotovo sve tvrtke imaju sličan paket usluga – poput pokrivanja troškova participacija u obaveznom zdravstve­nom osiguranju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, za specijalističke preglede, dijagnostiku, laboratorijske pretrage, za fizikalnu terapiju, usluge dentalne medicine, bolničko liječenje, izdavanje lijekova na recept – cijena usluge varira ovisno o životnoj dobi, osim kod HZZO-a koji nudi svim osiguranicima od 18 godina nadalje jedin­stvenu cijenu od 70 kuna mjesečno. No, tu sličnosti prestaju. Iako je cjenovno ista kao polica HZZO-a, polica Generali osiguranja ne pruža mogućnost osiguranja za osobe stari­je od 65 godina iako „promiču jedna­kost u cijenama”. Iako se Merkur osi­guranje prsi kako „želi pružiti klijenti­ma sigurnost u svim područjima potre­be za zaštitom života i zdravlja”, nude osiguranje samo za osobe do 65 godi­na. Ostale, pak, osiguravajuće tvrtke slijede logiku – raste broj godina, raste i cijena police dopunskog osiguranja.

Primjerice ako imate do 40 godina i želite uzeti policu dopun­skog osiguranja u Allianzu ćete mjesečno izdvojiti 45 kuna (za uključenu listu B lijekova 65 kuna), ako imate do 60 godina cije­na police će pak biti 65 kuna (za B listu 95 kuna), a ako ste stariji, onda ćete morati mjesečno izdvojiti čak 170 kuna (za B listu 250 kuna). Ali, to nije sve! Ako uzmete Allianz policu mož­ete paralelno skupljati MultiPlusCard bodove kao u Konzumu, Tisku i na svim Agrokorovim prodajnim mjestima.

UNIQUA osiguranje uz „klasične” usluge uključene u dopun­sko zdravstveno osiguranje nudi gratis drugo liječničko mišljenje u prvoj godini osiguranja, uključenu B listu lijekova te liječenje u inozemstvu uz odobrenje HZZO-a i to „samo” po cijeni od 122 kune mjesečno za osobe starije od 65 godina, a za one mlađe – za samo 65 kuna. Nešto jeftinije osiguranje za starije od 65 godina akcijska je ponuda Croatia osiguranja i to za 89 kuna mjesečno, a za mlađe od 65 godina tek 67 kuna. „Prednost” Cro- atia osiguranja jest što svoju policu možete kupiti i u Zagrebač­kog banci, Privrednoj banci, ali i Hrvatskoj pošti. No, kako je to većinska hrvatska tvrtka, te trenutno u promotivnoj kampanji, pitanje je koliko će dugo vrijediti ova ponuda.

Kao navlakuše s televizije

Kratko analizirajuće police dopunskog zdravstvenog osigura­nja koje nude različite osiguravajuće tvrtke dolazimo do zaključ­ka kako one cjenovno najviše variraju za osobe starije od 65 godina, dok lista usluga i nije toliko različita. Razlikuju se samo „dodatne” pogodnosti koje podsjećaju na reklamne „navlakuše” s televizije. Iako pojedine društvene skupine imaju besplatno dopunsko osiguranje pri državnom HZZO-u (100-postotni invali­di, darivatelji organa, darivatelji krvi, redoviti učenici i studenti), ostaje činjenica kako su i dalje oni najugroženiji na udaru. „Soci­jalna” mjera, odnosno cenzus za oslobađanje plaćanja dopun­skog osiguranja, može se nazvati sramotnim, jer se cenzusi nisu mijenjali od 2004. godine te iznose za samca 1.939 kuna, a čla­na obitelji 1.516 kuna. To je valjda linija siromašna po receptu banko-osiguravatelja.

Sama činjenica da je dopunsko zdravstveno osiguranje još jedna roba na tržištu, roba teško dostupna najugroženijima, govori nam kako država gubi socijalnu dimenziju te kako je čitav zdravstveni sustav na korak do privatizacije. Zato zaključimo glasno i jasno: umirovljenici, nagovorite i svoju djecu i unuke da budu osigurani kod HZZO-a, jer ćemo samo tako obraniti držav­ni solidarni sustav dopunskog osiguranja!

Umjesto aktivne mirovine, nazad u socijalu

Vlada je unatoč predizbornim obećanjima odlučila kažnjavati umi­rovljenike koji rade i to dvostrukim oporezivanjem. Umjesto da iskoristi znanje i iskustvo starijih stručnjaka, Hrvatska će uvoziti radnike

Kada se u javnosti početkom stu­denog pojavila informacija kako Vlada želi uvesti plaćanje zdrav­stvenog i mirovinskog doprinosa za hono­rarne, SUH je zaprimio mnogo upita umirovljenika vezano za novosti oko pla­ćanja dodatnih doprinosa. Javili su nam se umirovljenici koji već rade putem ugovora o djelu i zanimalo ih je kako će se izmjene Zakona o doprinosima odraziti na naknadu koju primaju za svoj rad, ali javile su nam se i osobe s različitim upitima vezanim za rad nakon mirovine.

Jedan od umirovljenika koji nam se obratio rekao je kako ima malu mirovinu, nešto veću od 2.5000 kuna, zbog čega želi dodatno zara­diti, ne da bi si priuštio luksuze, već da bi imao dovoljno sredstava za osnovne životne troš­kove. Zanimalo ga je zašto se uvodi plaćanje zdravstvenog i mirovinskog doprinosa za umirovljenike koji rade putem ugovora o djelu i za koliko će mu se umanjiti iznos koji prima za svoj rad, jer zakonodavac sigurno nije predvidio da taj teret prebaci na poslodavce.

Kažnjavanje umirovljenika umjesto poticaja

Predlagatelji zakona, odnosno „socijal­no osjetljiva” Vlada je uvođenje doprinosa objasnila riječima kako će se ukidanjem iznimaka od plaćanja doprinosa umirovlje­nicima spriječiti „porezna evazija i ukinuti neopravdana prednost umirovljenika na trž­ištu povremenog rada, u odnosu na druge radnike jer je u ovom trenutku rad umirovlje­nika konkurentniji u odnosu na druge sudio­nike na tržištu povremenog rada”.

Ako sagledamo činjenicu kako su poti­canje poduzetništva umirovljenika i povra­tak što većeg broja mlađih umirovljenika na tržište rada dijelovi predizbornog pro­grama MOST-a i HDZ-a, doista nema logi­ke u uvođenju dvostrukog oporezivanja umirovljenika. Izbori su prošli, zaboravilo se na obećanja i Vlada je odlučila kazniti umirovljenike zašto što rade, svih 8.598 umirovljenika koja su se osudila odmaknu­ti od bijede i zaraditi dodatnu kunu tijekom 2015. Toliko umirovljenika će od 1. siječ­nja iduće godine, kao i umjetnici i novinari, plaćati 10 posto mirovinskog i 7 posto zdravstvenog doprinosa na svaki honorar. Istina, ukupna će cijena rada po ugovoru o djelu skočiti nešto manje od 6 posto, a po autorskom ugovoru čak za 14 posto!

Ako broju umirovljenika honoraraca pridodamo i broj od 2.844 osobe koje iskorištavaju svoje zakonsko pravo i rade do pola radnog vremena, dolazimo do samo tri posto osoba starijih od 60 godina koje rade. Očito Vlada smatra kako je tri posto starijih osoba, odnosno 29.006 umi­rovljenika, koji rade posljednih par godina, strašna prijetnja koja će uzdrmati tržište rada, ako bi bili izuzeti od ponovnog pla­ćanja doprinosa.

Pola radnog vremena

Iako u Europskoj uniji postoji trend rasta udjela starijih radnika od 2000. godine, Hrvatska nosi titulu zemlje koja ne voli svoje stare i gura ih u siromaštvo, a pogotovo jer ima najniže udjele rada starijih radnika. Nai­me, Hrvatska je tek 2014. godine izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju omogući­la rad do 20 sati tjedno bez obustave mirovi­ne za umirovljenike koji su ostvarili pravo na starosnu ili invalidsku mirovinu zbog profe­sionalne nesposobnosti za rad. Upravo je sama mogućnost rada do pola radnog vre­mena uvedena kako bi se potaknulo umirovljenike da se nakon ostvarenja miro­vine vrate na tržište rada. Ali, valja napome­nuti kako osobama koje su otišle u prijevre­menu mirovinu ili invalidsku zbog opće nesposobnosti nije dopušteno raditi bez da im se obustavi mirovina. Upravo zbog toga je SUH od Ustavnog suda tražio ocjenu ustavnosti i zakonitosti, što je 2015. godine odbijeno s vrlo nesuvislim obrazloženjem.

Iskustvo vs. uvoz radne snage

I još nešto: druge zemlje Europske unije imaju drugačije uređene sustave rada u mirovini posebice zbog sve većeg broja umirovljenika koji iz različitih razlo­ga žele nastaviti s radom, bilo to stoga što su otišli ranije u mirovinu jer je tvrtka u kojoj su radili bila pred stečajem ili zato što su ostvarili prava na starosnu mirovi­nu, a još uvijek žele nastaviti s radom.

Teza o konkurenciji mladima na tržištu rada, koju je Vlada RH plasirala, nije niš­ta više nego spin jer ako pogledamo strukturu radnika-umirovljenika prema podacima HZMO-a, jasno da se oni naj­češće nalaze na pozicijama čelnika orga­nizacija ili su zaposleni kao stručnjaci i znanstvenici pri različitim institucijama.

Jedinstvena formula rada nakon mirovi­na na razini EU ne postoji, ali primjerice umirovljenici u Njemačkoj mogu raditi bez plaćanja dodatnih poreza ako mjesečno ne pređu 500 eura, dok se sada hrvatskim umirovljenicima želi uvesti duplo oporezi­vanje. Njemačke kompanije shvatile su vri­jednost iskusnih radnika pa tako umjesto da uvoze stručnjake različitih profila kojih nedostaje na tržištu rada, angažiraju umirovljenike za obučavanje mlađih kolega ili na pozicijama za koje mlađi radnici nemaju dovoljno iskustva i znanja. Ali, daleko je Hrvatska od Njemačke koja želi zadržati radnike, bilo stare ili mlade. (Ana Kuzmanić)