Demografsko starenje stanovništva se povećava

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

Starenje stanovništva u Hrvatskoj

Najvažnija demografska struktura je dobna struktura stanovništva, budući da pokazuje vitalnost, ekonomsku aktivnost stanovništva i biodinamiku jedne države i njegovih stanovnika.U Hrvatskoj se dobna struktura poremetila koja je ujedno i ograničavajući čimbenik prirodnoj osnovi i ekonomskoj aktivnosti stanovništva i trenutno su na snazi tri važna procesa: prirodna depopulacija, starenje te prostorna polarizacija stanovništva.

Dugotrajna depopulacija donijela je mnoge negativne posljedice, poput smanjenja jezgre stanovništva koja stvara nove naraštaje, smanjenja radno aktivnog stanovništva, povećane potrebe za skrbi ostarjeloga stanovništva, odnosno povećanog ekonomskog i socijalnog opterećenja državnoga proračuna u području mirovinskoga, socijalnog i zdravstvenog zbrinjavanja starijih osoba i sl.

Demografsko starenje karakterizira stanovništvo Hrvatske, budući da se „udjel staračkog stanovništva približio petini ukupne populacije, dok je udjel mladih već pao na četvrtinu, što znači da se demografska osnovica ukupnoga stanovništva Hrvatske bitno suzila.

Produljenjem očekivane životne dobi na 80 godina za žene i 73 za muškarce stanovništvo sve brže stari. U dobi od 60 i više godina danas je gotovo četvrtina stanovnika Hrvatske (24%), a prije pedesetak godina taj je udio iznosio 12%.S procesom starenja stanovništva usko je povezana prirodna depopulacija, odnosno smanjenje stanovništva zbog više umrlih nego rođenih, te pad prosječnog broja djece po ženi u fertilnoj dobi.

S obzirom da će se sljedećih desetljeća ubrzano nastaviti nepovoljni demografski trendovi, nužno je povećati rodnost, čime bi se potaknuo postupno pomađivanje dobnog sastava. Provedba aktivne pronatalne politike jedan je od rješenja. Drugo rješenje odnosilo bi se na doseljavanje, a treće na povećanje zaposlenosti mladih radi sprečavanja njihova brojnijeg iseljavanja. Povećanje zaposlenosti, primjerenost mirovina i održivost mirovinskih sustava takoder su značajni čimbenici za održivi razvoj. Za socijalnu zaštitu stanovništva također su potrebni novi obrasci oslanjanja na međugeneracijsku solidarnost u pogledu planiranja mirovine.

Zbog općeg poboljšanja životnog standarda i napretka medicine, starija će populacija živjeti dulje, a to znači i da će se produljiti prosječno trajanje života u trećoj životnoj dobi.Starije osobe trebale bi imati jasne i bolje poticaje te mogućnosti i uvjete da nastave raditi, ali i same kroz cjeloživotno i obrazovanje moraju poboljšati svoju zapošljivost, znanje kao i stručnost. S obzirom da su mnoge studije pokazale da će se ukupan broj stanovnika Republike Hrvatske smanjivati a životni vijek produžiti nužni su novi oblici za održivi razvoj koji bi omogućili bolju kvalitetu života osoba treće dobi. Stoga je potrebna novi oblici društvene odgovornosti za podizanje financijske informiranosti odnosno pismenosti građana jer ono može dovesti do bolje akumulacije znanja a time i do poboljšanja životnog standarda. To će se također smanjiti i rizik od siromaštva za stanovnike Republike Hrvatske onih iznad 65 godina.

 


Koji je vaš favorit za gradonačelnika Grada Zagreba?

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?