Naučiti prepoznati simptome Alzheimerove bolesti i zatražiti pomoći na vrijeme omogućuje liječenje u pravo vrijeme, zadržava kvalitetu života bolesnika i njihovih obitelji te omogućuje lakše suočavanje sa bolešću.
Alzheimerova bolest je teška, neizlječiva, degenerativna bolest mozga, koja može uzrokovati smrt. Smetnje se razvijaju malo pomalo i najčešće se u osnovi manifestiraju kao zaboravljivost. Tijekom vremena simptomi se pogoršavaju te se uz zaboravljivost javlja i cijeli niz drugih smetnji poput problema sa snalaženjem u vremenu i prostoru, traženja riječi kroz razgovor i neprepoznavanje bližnjih. Naime, pojavom ovih smetnji kao i sve veća dementnost dovode do toga da osoba koja boluje od Alzheimerove bolesti postaje ovisna o tuđoj pomoći i njezi. Incidencija bolesti raste s životnom dobi i Alzheimerova bolest se obično javlja u osoba starijih od 65 godina života. Prema procijenama u Hrvatskoj trenutno ima zabilježeno oko 80.000 oboljelih, te će ta brojka dodatno rasti. Godišnje se u Hrvatskoj pojavljuje oko 3.000 novih slučajeva, što znači svaka 3 sata se evidentira jedan novi slučaj.
Simptomi bolesti obično se javljaju kod osoba starijih od 65 godina. Kod malog broja bolesnika bolesnika, otprilike kod 5% osoba prvi simptomi se javljaju u osoba između 30-te i 60-te godine života te tada govorimo o ranom obliku bolesti.
Alzheimerovoj bolesti ne mora biti povezana s ničim, no, u mnogim slučajevima, može biti pokrenuta značajnim životnim događajima koji potaknu razvoj bolesti.
Ova bolest u većini slučajeva nije nasljedna. Danas još uvijek nije poznat točan uzrok bolesti, ali se pretpostavlja da propadanje živčanih stanica nastaje zbog nakupljanja određenih bjelančevina u mozga, koje nazivamo beta-amiloida i tau proteini. Uslijed ovog nakupljanja prvenstveno dolazi do gubitka živčanih stanica koje proizvode neurotransmiter acetil-kolin, ali napredovanjem bolesti je naposljetku zahvaćen čitav mozak. Kako proces bolesti napreduje zahvaćene su brojne regije mozga. U uznapredovalim fazama bolesti zahvaćen je čitav mozak.
Imate u obitelji oboljele od Alzheimerove bolesti? Svakako s njima igrajte ove igre
Rani simptomi Alzheimerove bolesti su:
zaboravljivost
postavljanje istih pitanja
gubljenje stvari, te stavljanje stvari na neubičajena mjesta
nemogućnost vođenja osobnih financija
problemi s razmišljanjem
otežana društvena procjena
gubitak zanimanja za okolinu.
Rani znakovi Alzheimerove bolesti mogu biti diskretni, i u većini slučajeva ih je gotovo nemoguće razlikovati od promjena koje se normalno događaju u toj životnoj dobi, a predstavljaju sastavni dio starenja. Radi pravovremenog započinjanja liječenja važno je prepoznati znakove Alzheimerove bolesti, a ne ih pripisivati starosti.
Alzheimerova bolest je rastućeg karaktera i u kratkom periodu obuhvaća sve svakodnevne aktivnosti. U početku su zahvaćene složene aktivnosti poput telefoniranja, vođenja financija, vožnje auta i dr. , međutim, s vremenom stradavaju i osnovne aktivnosti i osoba se više ne može samostalno brinuti o sebi. Povećanjem ovisnosti o pomoći drugih pojačavaju se i drugi simptomi te se bolesnici mogu biti jako uznemireni, promijenjenog ponašanja, verbalno i fizički agresivni u umjerenim fazama bolesti. Dolaskom u uznapredovanu fazu bolesti, bolesnik je isključivo ovisan o pomoći okoline, komunikacija je svedena na samo nekoliko riječi, pokretljivost je izrazito smanjena te bolesnik ne prepoznaje bliske osobe. Od osobe do osobe ovisi razvoj simptoma ove bolesti.
Ova bolest je neizlječiva, no, postoje lijekovi koji mogu usporiti njezino napredovanje. Lijekova učinkovitije djeluju kod osoba s blagom Alzheimerovom bolešću stoga je važno rano prepoznati simptome i na vrijeme započeti liječenje. Poznajemo dvije skupine lijekova koji se razlikuju po mehanizmu djelovanja: inhibitori acetilkolinesteraze i blokatori NMDA receptora. Ovi lijekovi mogu se međusobno kombinirati, dapače kliničke studije su pokazale da su upravo najbolji rezultati liječenja postignuti kombinacijom ovih lijekova. Inhibitori acetilkolinesteraze povećavaju razinu supstance acetilkolina u mozgu i na taj način poboljšavaju fukcije pamćenja, pažnje i komunikacije.
Jeste li rizični za Alzheimerovu bolest? To možete saznati odmah
U Hrvatskoj postoje dvije supstance iz ove skupine: donepezil i rivastigmin. Nuspojave koje se javljaju kod ovih lijekova su mučnina, povraćanje, nesanica, mišičini grčevi i osjećaj umora, blage su i obično prolazne. U drugu skupinu ljekova spada memantin, supstanca koja blokira djelovanje supstance glutamata na NMDA receptore u mozgu. Memantin usporava progresiju simptoma u umjerenoj i uznapredovaloj Alzheimerovoj bolesti te dobro djeluje na kognitivne i psihijatrijske simptome bolesti. Nuspojave su blage i prolazne, a pojavljuju se kao glavobolje, vrtoglavice, pospanosti i opstipacije.
Ne postoji prevencija za Alzheimerovu bolest ali se početak prvih smetnji može odgoditi djelovanjem na rizične čimbenike njezinog nastanka. Prema brojnim znanstvenim istraživanjima promjene u prehrambenim navikama, tjelesna i mentalna aktivnost mogu smanjiti rizik od razvoja Alzheimerove bolesti. Zdrav način života koji može umanjiti pojavu od Alzheimerove bolesti uključuje sljedeće:
Svakodnevna tjelesna aktivnost
Mediteranska prehrana
Slijedite upute liječnika ukoliko bolujete od visokog krvnog tlaka, šećerne bolesti i visokog kolesterola kako bi ova stanja bila pod kontrolom
Prestanite pušiti
Znanstvena istraživanja su pokazala da mentalna aktivnost u vidu sviranja instrumenta, čitanja, učenja stranog jezika te drugih aktivnosti koje zahtijevaju mentalni angažman smanjuju rizik od Alzheimerove bolesti, a jednako tako i socijalni angažman poput sudjelovanja u društvenim događanjima, ples, društvene igre i drugo povoljno djeluju na smanjenje rizika od Alzheimerove bolesti.
Obzirom da još uvijek ne postoji mogućnost izlječenja, ono što se svakako može i treba poduzeti je rano prepoznavanje i odgađanje nagle progresije bolesti, dobra informiranost populacije, posebice starije i srednje životne dobi o početnim simptomima bolesti.
