Kakvi domovi za starije su najpopularniji?
U Hrvatskoj danas postoje deseci domova za starije i nemoćne. Mnogi među njima, oni državni i županijski su, doduše, popunjeni i liste čekanja višestruko su veće nego njihovi kapaciteti.
Stoga se mnogi ljudi koji su svoju starost odlučili provesti okruženi pripadnicima svoje generacije okreću privatnim ustanovama. Pritom traže najbolji omjer cijene i kvalitete, jer, činjenica je, privatni domovi skuplji su od onih subvencioniranih od strane države.
Gotovo svaki od njih prima pokretne i nepokretne korisnike, te im pruža svu medicinsku i svaku drugu skrb 24 sata dnevno. Dakle, to nije nešto što je uopće potrebno naglašavati niti nešto što će posebno privući potencijalne korisnike. Većina umirovljenika, koji još odlučuju o preseljenju u dom, složit će se da, kad do toga konačno dođe, očekuju usluge medicinskog osoblja i, po mogućnosti, fizioterapeuta, kao i psihologa.
No, što bi moglo biti to što će ih posebno privući?
Novije generacije potencijalnih korisnika domova za starije sve su rijeđe zbunjeni starci koji tugaljivo sjede u domskim sobama ili hodnicima čekajući posjetitelje. Mnogi od njih tek sada žele nadoknaditi mnoštvo aktivnosti propuštenih u mladosti. Upravo zato, da bi se zaobišle predrasude kakve postoje o institucionalizaciji, potencijalni korisnici trebali bi domove doživjeti kao hotelske rezorte, koji im nude čitav niz aktivnosti.
Netko možda voli klasične kreativne radionice i tečajeve jezika ili informatike. Međutim, to je nešto što je jednostavno klasično, mnogima već i pomalo dosadno, jer su te radionice ili tečajeve prošli unutar svoje mjesne zajednice. Baš kao što današnja mladež iz godine u godinu iščekuje najnoviji model „smartphona“, tako i novije generacije „staraca“ traže nešto novo. Originalno.
Kulinarska natjecanja, društvene igre, mini domske olimpijade za one željnije tjelovježbe, odlazak u shopping, jednodnevni izlet na kupanje na Jadran ili, pak, u planine… samo su neke od aktivnosti koji će domove za starije učiniti popularnijima. Primjerice, mnogi domovi danas uz smještaj u svom prostoru osiguravaju i frizerske ili pedikerske salone, knjižnice, kafiće…
Originalni domovi mnogo će lakše pronaći put do potencijalnih korisnika. Na primjer, putem oglasa u katalogu za starije i nemoćne, Facebooka. Samo promislite koliko umirovljenika koji se služe tom društvenom mrežom poznajete – iz dana u dan sve više. Osim toga, i mediji će rado objaviti priču o domu koji je svojom originalnošću starije vratio u mladost.
Pri svemu tome treba voditi računa o cijeni. Činjenica je da hrvatske mirovine nisu visoke i da su mnogima one gornja granica koju će izdvojiti za domski smještaj, jer, nažalost, nemaju svi djecu, koja će im pomoći u sufinanciranju. Stoga vlasnici domova ne bi trebali svoja ulaganja doživljavati kao nešto što će im donijeti milijune, posebno ne u kratkom vremenu. Sreća je, na kraju krajeva, u malim stvarima, tako i u sjaju u očima starijih ljudi koje ste uspjeli usrećiti i opet učiniti bitnima.
