Raste ekstremno siromaštvo: Iduće godine će čak 150 milijuna ljudi živjeti s manje od – dva dolara dnevno

Stopa siromaštva povećat će se u zemljama u kojima već postoji veliki broj siromašnih, ali i da se očekuje sve veći broj stanovnika u gradovima koje će pogoditi ekstremno siromaštvo, što je inače bilo uobičajenije u ruralnim područjima.

Prvi put nakon više od dvadeset godina očekuje se rast ekstremnog siromaštva u svijetu. Razlog je poremećaj izazvan pandemijom koronavirusa s obzirom na to da on pogoršava učinke sukoba i klimatskih promjena koji su već usporavali napredak u smanjenju siromaštva.

Svjetska banka izvijestila je ovoga tjedna da se očekuje da će pandemija COVID-19 u ekstremno siromaštvo gurnuti od 88 do 115 milijuna ljudi, pri čemu bi ukupan broj do 2021. godine mogao iznositi 150 milijuna, ovisno o razini pada gospodarstva. Do 2030. stopa siromaštva u svijetu mogla iznositi oko sedam posto.

Više i u gradovima

– Zbog pandemije i globalne recesije 1,4 posto svjetskog stanovništva moglo bi pasti u ekstremno siromaštvo. Kako bi se uklonila ta velika prepreka daljnjem razvoju i smanjenju siromaštva, zemlje će se morati pripremiti na drukčije gospodarstvo nakon pandemije te će kapitalu, radnoj snazi, vještinama i inovacijama morati omogućiti prelazak u nova poduzeća i sektore, prenijela je Hina riječi predsjednika Svjetske banke Davida Malpassa.

Ekstremno siromaštvo, definirano je kao život s manje od 1,90 dolara na dan. Svjetska banka u problem siromaštva uračunava i ljude koji žive s iznosom između 3,20 dolara i 5,50 dolara u zemljama nižeg, odnosno srednjeg dohotka. Tako definirano ekstremno siromaštvo vjerojatno će u 2020. godini utjecati na između 9,1 i 9,4 posto svjetskog stanovništva, piše u dvogodišnjem Izvješću o siromaštvu i zajedničkom prosperitetu. U izvješću se naglašava da će se stopa siromaštva povećati u zemljama u kojima već postoji veliki broj siromašnih, ali i da se očekuje sve veći broj stanovnika u gradovima koje će pogoditi ekstremno siromaštvo, što je inače bilo uobičajenije u ruralnim područjima.

Zbog svega toga, kažu u Svjetskoj banci, postizanje cilja iskorjenjivanja siromaštva do 2030. godine bit će nedostižno bez brzih, značajnih i konkretnih mjera javnih politika. Napredak u iskorjenjivanju siromaštva usporavao se čak i prije krize izazvane pandemijom COVIDA-19, upozoravaju u Svjetskoj banci.

Jedan od čimbenika koji zasigurno utječe na rast siromaštva su i cijene hrane, a one su na svjetskim, kako je izvijestila agencija Ujedinjenih naroda za hranu (FAO), u rujnu porasle. Košarica osnovnih proizvoda u rujnu bila je, prema podacima FAO-a, za pet posto skuplja od one u kolovozu.stoji u priopćenju

Najviše su u prošlom mjesecu porasle cijene biljnih ulja, za šest posto u odnosu na kolovoz, dosegnuvši najvišu razinu u osam mjeseci, a snažno su porasle i cijene suncokretovog ulja.

Skuplje žitarice

Poskočile su i cijene žitarica, za 5,1 posto, predvođene snažnim poskupljenjem pšenice zbog pojačane potražnje potaknute zabrinutošću za proizvodnju u južnoj hemisferi i suše koja negativno utječe na sjetvu ozime pšenice u Europi. U odnosu na prošlogodišnji rujan cijene žitarica više su 13,6 posto. Šećer je u rujnu poskupio 2,6 posto u odnosu na kolovoz, potaknut očekivanjima globalnog viška proizvodnje u novoj sezoni 2020/2021, navodi se u izvješću Agencije.

Cijene mlijeka i mliječnih proizvoda zadržale su se na kolovoškoj razini, budući da je umjereni rast cijena maslaca, sira i obranog mlijeka u prahu neutralizirao pad cijena punomasnog mlijeka u prahu.

Blago su u rujnu pale samo cijene mesa, za 0,9 posto u odnosu na prethodni mjesec, odražavajući pad cijena svinjetine zbog kineske zabrane uvoza iz Njemačke nakon pojave afričke svinjske kuge.