Sluh je jedno od pet osnovnih osjetila koje, uz osjetilo vida, s godinama najviše slabi. Ljudima starije životne dobi nerijetko je narušena kvaliteta života jer godinama zanemaruju nagluhost i odgađaju posjet liječniku. Razlog tome ponekad je zaziranje od nošenja „velikih“ slušnih aparata, ali češće se radi o lošoj financijskoj situaciji i nemogućnosti plaćanja skupih uređaja. Trebaju li vas loša primanja i male mirovine doista spriječiti da vratite kvalitetan sluh? Zašto da propustite mnogobrojne prelijepe svakodnevne životne zvukove?
Pravilnikom o ortopedskim i drugim pomagalima propisano je da svaka zdravstveno osigurana osoba ostvaruje pravo na slušno pomagalo kada ima obostrani trajni gubitak sluha, a tonski audiogram pokazuje da je prosječni prag sluha za uho na koje bolje čujemo – 40 dB i više. Primjera radi, urednim sluhom smatra se prag do 10 dB, a razgovor uobičajene glasnoće odvija se u granicama od 50 do 70 dB.
Prema tome, imate li poteškoća s razabiranjem riječi prilikom telefonskog razgovora ili pak ste primijetili da često pojačavate zvuk na televizoru, za početak se obratite obiteljskom liječniku koji će vas dalje uputiti nadležnom specijalistu. Dijagnostički postupak i odabir slušnog pomagala provest će specijalist otorinolaringolog, a konačno odobrenje za pomagalo daje liječničko povjerenstvo Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Međutim, ovdje valja napomenuti da HZZO neće podmiriti trošak bilo kojeg slušnog aparata, već isključivo onog koji se nalazi na njihovom službenom Popisu ortopedskih i drugih pomagala. Ujedno, pravo na pokriće troškova za slušno pomagalo ostvaruje se svakih 7 godina, a jedino će korisnicima dopunskog zdravstvenog osiguranja iznos biti podmiren u cijelosti (u protivnom osiguranik plaća jednu petinu ukupne cijene slušnog pomagala).
Ukoliko vam slušno pomagalo ipak još neko vrijeme neće zatrebati, sluh možete pokušati očuvati i prirodnim putem. Prvenstveno izbjegavanjem buke, ali i pravilnom i zdravom prehranom. Stručnjaci preporučaju da jelovnik obogatite svježim, posebice bobičastim voćem, a pogodno će djelovati i zeleno lisnato povrće poput kelja, blitve i špinata.
MAJA JURIĆ, MAG.IUR., TREĆA DOB
