Znate li da djeci koja zanemaruju brigu o svojim roditeljima prijete visoke novčane kazne, a mogli bi završiti i u zatvoru?
Briga o starijim i nemoćnima može biti, kako materijalne, tako i nematerijalne prirode. Baš kao što su roditelji dužni skrbiti se i uzdržavati svoju djecu, djeca su također obvezna brinuti se o svojim roditeljima. Ova obveza sastavni je dio najvišeg pravnog akta u Republici Hrvatskoj – Ustavom je određeno da su se djeca dužna brinuti za stare i nemoćne roditelje. Ako ste se suočili sa sličnim problemom, budite uvjereni da niste jedini koji ne zna kako to riješiti i na koji način doći do vama važnih informacija. Smjernice za ostvarivanje pomoći u rješavanju ovog ozbiljnog obiteljskog problema, donosimo u nastavku.
Trenutno aktualni Obiteljski zakon predviđa situacije u kojima je punoljetno dijete dužno uzdržavati roditelja koji nije sposoban za rad, a nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine. Interesantna je pravna odredba prema kojoj je punoljetno unuče također dužno uzdržavati baku, odnosno djeda, ako nisu sposobni za rad, a nemaju dovoljno sredstava za život ili ih ne mogu ostvariti iz svoje imovine. Sve pod uvjetom da su oni uzdržavali unuče ili su se brinuli o njemu dulje vrijeme.
Visinu uzdržavanja u obliku kakav poznaje Obiteljski zakon određuje sud te se prvenstveno odnosi na financijska davanja. Pri određivanju visine uzdržavanja sud će uzeti u obzir prihode, imovinsko stanje, sposobnost za rad, mogućnost zaposlenja, zdravstveno stanje te druge okolnosti o kojima ovisi odluka o uzdržavanju. Dakle, financijski aspekt brige u nadležnosti je Općinskih sudova te ukoliko ne postoji drugi način da ostvarite pravo na uzdržavanje od svojih nasljednika, preostaje vam pokrenuti postupak pred sudom.
Osim materijalne obveze uzdržavanja, zakonodavac je starijim i nemoćnim osobama zajamčio pravo i na zaštitu od uznemiravanja i zapostavljanja. Tako se prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, nasiljem u obitelji, između ostalog, smatra zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje. U smislu odredaba Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, osobom starije životne dobi smatra se osoba u dobi od 65 i više godina života. Zaštitu od ovakva oblika nasilja možete prijaviti policiji ili pak se obratiti Centru za socijalnu skrb koji će poduzeti odgovarajuće korake.
Nerijetke su situacije u kojima roditelji „ne žele biti na teret“ svojoj djeci pa se pritom osjećaju izolirano i usamljeno. Iako je za počinitelje prekršaja na štetu starijih osoba, predviđena novčana kazna u iznosu od najmanje 10.000,00 kuna te kazna zatvora u trajanju od najmanje 45 dana, ipak bi vlastita savjest i odgovornost pojedinca te ljubav prema bližnjemu trebale biti jedini pokretač pružanja odgovarajuće skrbi i njege. Starijim roditeljima često će biti dovoljna spoznaja da imaju nekoga s kim mogu podijeliti svoje emocije i strahove te reći sve ono što ih brine i muči.
Maja Jurić, mag iur.Treća dob
