ZASLUŽENA MIROVINA – Kada i pod kojim uvjetima?

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

napovoljnija invalidska kolica

pexels-monica-silvestre-zaslužena mirovina

Kako biste kvalitetnije mogli planirati financijsku budućnost korisno je upoznati se s pravima iz mirovinskog osiguranja prije odlaska u zasluženu mirovinu.

Starosna mirovina

Poznato je pravilo da se puna starosna mirovina stječe kada osiguranik navrši 65 godina života te najmanje 15 godina radnog staža. Iako, još neko vrijeme žene ostaju u povoljnijem položaju od muškaraca, mada će se u budućnosti svima dobna granica za starosnu mirovinu podići sa 65 na 67 godina.

Prema zakonu muškarci trebaju obvezno doživjeti 65 godina za stjecanje prava na punu starosnu mirovinu dok žene za ostvarivanje toga prava u 2021. trebaju napuniti 62 godine i devet mjeseci. Ta se granica za žene povećava svake godine za tri mjeseca sve do 2030. godine kada će se izjednačiti s muškarcima.

KAKO SE ODREĐUJE VAŠA MIROVINA

Nakon izjednačavanja dobi za odlazak u mirovinu nastupa razdoblje postupnog podizanja dobne granice i za žene i za muškarce sa 65 na 67 godina. To znači da se svima koji stječu uvjete za mirovinu nakon 2030. (građani s godištem rođenja od 1966. godine i mlađi) uvjet starosne dobi za mirovinu povećava za tri mjeseca svake godine, i to sve do 2038. od kada će vrijediti dobna granica od 67 godina za sve osobe koje se spremaju za starosnu mirovinu.

Pravo na punu starosnu mirovinu možete ostvariti i ako ste mlađi od 65 godina ako imate zanimanje s beneficiranim radnim stažem. Na takvu povlasticu pravo imaju osobe zaposlene na teškim i za zdravlje opasnim radnim mjestima (npr. vojnici, policajci, radnici koji rukuju s opasnim kemikalijama), osobe kojima nakon određenih godina života, zbog naravi i težine posla, fiziološke funkcije organizma opadaju tako da više ne mogu uspješno obavljati svoj posao (npr. baletni plesači, operni pjevači, plesači, dimnjačari) te osobe s invaliditetom.

Međutim, zakon omogućuje odlazak u punu starosnu mirovinu osobama koje navrše 60 godina života i 41 godinu staža. Ranije se u takvim slučajevima mirovina umanjivala zbog niže životne dobi, ali novim zakonskim rješenjem prihvaćeno je stajalište da su zaposlenici koji steknu 41 godinu staža i 60 godina života stekli potrebne uvijete za odlazak u punu mirovinu.

STAROSNA MIROVINA – Postoji zamka za žene koje odlazi u mirovinu

Prijevremena starosna mirovina s umanjenjem

Iako je moguć odlazak u mirovinu prije navršene 65. godine života kažnjava se umanjivanjem iznosa mirovine. Tako, muškarci mogu ići u prijevremenu starosnu mirovinu kada navrše 60 godina života i najmanje 35 godina mirovinskoga staža. Za žene trenutno vrijede blaži uvjeti starosti i staža, ali će se njihova prava, kao i u slučaju prava za punu mirovinu, postupno izjednačiti s pravima muškaraca. Tako u 2021. žena ispunjava uvjet starosti ako u toj godini navrši ili već ima navršenih minimalno 57 godina i devet mjeseci i najmanje 32 godinu i devet mjeseci mirovinskoga staža.

Postavljeni uvjeti starosti i staža svake se godine povećavaju za tri mjeseca do 1. siječnja 2030. kada će izjednačiti s uvjetima za muškarce (60 godina života i 35 godina staža).

No, u razdoblju od 2031. uvjet starosne dobi povećava se za tri mjeseca svake godine do 2038. od kada će pravo na prijevremenu starosnu mirovinu imati osiguranik koji navrši 62 godine života i 35 godina mirovinskog staža bez obzira na spol.

U takvim okolnostima, odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu znači i niži iznos mirovine, pri čemu je umanjenje veće što je niža dob i ostvareni staž. Tako se, primjerice muškarcu koji ide u mirovinu s 35 godina staža i 60 godina života mirovina umanjuje za 20,4 posto u odnosu na punu mirovinu.

Kako izračunati iznos mirovine

Kako su dobne granice i starosni uvjeti za odlazak u mirovinu jasno određeni za sve dobne skupine, preciznije informacije o budućem iznosu mirovine mogu dobiti samo oni koji su blizu dobi za odlazak u mirovinu ili su već stekli pravo na mirovinu.

IZRAČUN MIROVINE – KAKO SE ODREĐUJE MIROVINA – Iz obveznog mirovinskog osiguranja i postupak ostvarivanja prava na mirovinu iz 2. stupa

Naime, za izračunavanje svote mirovine koristi se formula koja predstavlja umnožak osobnih bodova, mirovinskog faktora i aktualne vrijednosti prosječne mirovine. Tako osobni bodovi ovise o mirovinskom stažu i plaćama koje je osiguranik ostvario za vrijeme radnog vijeka, a mirovinski faktor određuje se ovisno o vrsti mirovine (npr. za starosnu mirovinu faktor je jedan, a za prijevremenu invalidsku mirovinu 0,8).

 

IZRAČUN MIROVINE

 

Prosječna mirovina

Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 3.942,33 kn, a njen udio u prosječnoj netoplaći u Republici Hrvatskoj za prosinac 2020. (6.999 kn) iznosi 56,33 %. Procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja iznose 3.540.000.000 kn. Informativni izračun mirovine možete dobiti u nadležnoj područnoj službi ili područnom uredu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i ta usluga stoji 70 kuna, a odnedavno do izračuna možete doći i besplatno putem servisa e-Građani.

Servis e-Građani sadrži i uslugu pretkompletiranja podataka kojom budući umirovljenici mogu prije podnošenja zahtjeva za mirovinu obavijestiti Zavod o namjeri odlaska u starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, čime unaprijed započinje prikupljane nedostajućih i verifikacija postojećih podataka o stažu i plaći iz hrvatskog osiguranja.

Od 1. siječnja 2019. omogućeno je svim osiguranicima koji su osigurani u oba mirovinska stupa da u postupku ostvarivanja prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu izaberu žele li ostvariti mirovinu samo iz I. stupa (generacijske solidarnosti) ili iz oba obvezna mirovinska stupa (uključujući i individualnu kapitaliziranu štednju).

Vjerojatno nije pretjerano tvrditi da se mirovinski sustavi u Europi nalaze u krizi. Visina mirovina postupno se smanjuje u odnosu na druga primanja, financiranje javnih mirovinskih sustava nalazi se u ozbiljnim problemima s perspektivom daljnjega pogoršanja u slučaju izostanka reforme sustava, dok poduzete reforme izazivaju ozbiljne prijepore pa čak i socijalne konflikte. Hrvatska nije izuzetak niti u problemima, a niti u potrazi za rješenjima.

Davorka Ožura, Sandra Vukušić

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?