UGOVORI O UZDRŽAVANJU BEZ NADZORA

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

ZVJEZDANA RAUŠ-KLIER

Često se izvan oka šire javnosti spominju slučajevi prijevara temeljem ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju. Najčešće se zamjera Ministarstvu pravosuđa i uprave što unatoč brojnim zahtjevima umirovljeničkih udruga te Pučke pravobraniteljice nisu odlučili pokrenuti normativno preuređenje tog dijela      Zakona o obveznim odnosima. S druge strane zamjera se i javnim bilježnicima što olako ovjeravaju i solemniziraju takve ugovore koje najveći dio starije populacije ne razlikuje. Naposljetku, puno je optužbi kako su brojni pravnici, suci, bilježnici, socijalni i zdravstveni radnici te vlasnici obiteljskih i privatnih domova uključeni u taj lukrativni biznis otimačine nekretnina starijih. Kako to popraviti?

     Ugovori o uzdržavanju se uglavnom potpisuju uz pomoć solemnizacije od strane javnih bilježnika, a rjeđe pri sudovima, a o broju sklopljenih u pravilu u javnosti nema podataka. Imate li kakve zbirne podatke o broju sklopljenih ugovora o uzdržavanju?

     U razdoblju od početka 2020. godine do kraja travnja 2021. godine prema službenim podacima Komore ukupno je sklopljeno 1.923 ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. Od toga je njih 678 sklopljeno u formi javnobilježničkog akta, a 1.245 ih je solemnizirano. U tom istom razdoblju bilježi se veći broj sklopljenih ugovora o doživotnom uzdržavanju, kojih je sklopljeno 5.547. Od toga je njih 2.640 sklopljeno u formi javnobilježničkog akta, a 2.907 ih je solemnizirano. U ove brojke nisu uključeni ugovori o uzdržavanju ovjereni od strane sudova.

Koja je vaša procjena omjera u ukupnom broju sklopljenih ugovora onih kojima se koristi institut dosmrtnog uzdržavanja?

     Nemamo takve podatke. Napominjem da u situacijama kada javni bilježnik sastavlja takvu vrstu ugovora u formi javnobilježničkog akta, tada svakako prevladavaju ugovori o doživotnom uzdržavanju. Naime, javni bilježnici nisu skloni osobama stari­je životne dobi sačinjavati ugovore o dosmrtnom uzdržavanju koji bi podrazumijevali prijelaz njihove imovine na davatelja uzdržavanja po sklapanju ugovora te ih nastoje argumentirano odgovoriti od toga.

     Kada stranke u javnobilježnički ured dođu sa sačinjenim ugo­vorom o doživotnom uzdržavanju, kojeg je u tom slučaju potrebno solemnizirati, javni bilježnik detaljno pregleda sadržaj ugovora, obzirom da ugovorne odredbe moraju biti jasne, da obje strane razumiju što dobivaju, a što moraju zauzvrat dati. Obveze uzdrža­vanja moraju biti ugovorene realno, davatelj uzdržavanja koji radi npr. u inozemstvu može novčano pomagati primatelja, osigurati mu ako treba pomoć susjeda ili svoje obitelji ili usluge ustanove za skrb. Kod dosmrtnog uzdržavanja se nastoji osigurati osobu koja odmah daje nekretninu u vlasništvo davatelja uzdržavanja, tako da se za tu osobu uknjiži istodobno s prijenosom vlasništva služnost stanovanja, plodouživanja i uporabe, stvarni teret uzdr­žavanja, zabrana otuđenja i opterećenja bez suglasnosti osobe koja daje nekretninu.

     U ranijim razdobljima javnobilježničke službe dosmrtno uzdržavanje se sklapalo samo uz ovjeru potpisa, a od kada se takvi ugovori solemniziraju ili sačinjavaju u formi javnobilježničkog akta, u praksi ima manje slučajeva da se stvori naknadno problem, jer su stranke upoznate s time kakve su posljedice ugovora. Ovjera potpisa jamčila je jedino da je osoba na ugovoru pred javnim bilježnikom ugovor potpisala ili potpis na ugovoru priznala kao svoj, bez ulaženja u sadržaj ugovora.

Rijetki prigovori protiv bilježnika

     Da li se pri Komori vodi evidencija o slučajevima prigovora primatelja uzdržavanja, odnosno njihovih članova obitelji i na što se obično odnose takvi prigovori?

     Vodi se evidencija prijava za stegovne postupke javnih bilježnika. Naime, nedavno su Hrvatska javnobilježnička komora i Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske proveli po­stupak nadzora nad radom javnog bilježnika koji je solemnizirao ugovor od dosmrtnom uzdržavanju protivno odredbi članka 123 a. Zakona o socijalnoj skrbi. Naime, pravna osoba ili fizička osoba koja obavlja djelatnost socijalne skrbi ne smije s korisnikom kojem pruža socijalnu uslugu sklopiti ugovor o otuđenju ili opterećenju nekretnine korisnika. Bračni ili izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner te srodnik u ravnoj ili pobočnoj liniji do drugog stupnja srodstva fizičke osobe koja obavlja djelatnost socijalne skrbi ne smije s korisnikom, kojem fizička osoba koja obavlja djelatnost socijalne skrbi pruža socijalnu uslugu, sklopiti ugovor o otuđenju ili opterećenju nekretnine korisnika.

     Fizička osoba koja je zaposlena u djelatnosti socijalne skrbi, njezin bračni ili izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner ili srodnik u ravnoj ili pobočnoj liniji do drugog stupnja srodstva ne smije s korisnikom sklopiti ugovor o otuđenju ili opterećenju nekretnine korisnika. Ugovor sklopljen protivno ovim odredbama je ništetan.

Nekretnina kao jedina imovina

     Kako tumačite da je u javnosti jako prisutno nezadovoljstvo s netransparentnošću sklapanja ugovora o uzdržavanju s naglaskom a velik broj prijevara starijih osoba?

     Starije osobe su same po sebi ranjiva skupina, a i veliki dio ih je izložen riziku siromaštva. Često im je nekretnina jedina imovina, a nemaju likvidnih sredstva za život. Zato je potrebna i pažnja javnosti, a i prevencija koja mora biti sustavna. Dio prevencije je kontrola ugovora od strane javnih bilježnika, a Hrvatska javnobilježnička komora predlaže i uvođenje registra ugovora koji bi bio dostupan državnim tijelima i sam po sebi bi detektirao one koji ugovore sklapaju obrtimice, a da ne ispunjavaju kvalitetno svoje preuzete obveze.(Glas umirovljenika)

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave
napovoljnija invalidska kolica

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?