Ugovori o kupoprodaji i darovanju s pravom plodouživanja- Buja industrija lešinarstva!

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

napovoljnija invalidska kolica

 

Posljednja, peta radionica u sklopu projekta „Savjetovalište u gostima” koju su pravni savjetnici Sindikata umirovlje­nika Hrvatske održali u suradnji s Gradom Zagrebom, održana je 5. prosinca 2019. godine u prostorijama podružni­ce SUH-a Peščenica. Tema su bili ugovori o kupoprodaji i daro­vanju s pravom plodouživanja, koju je izložio pravni savjetnik SUH-a Anto Kuprešak, a odgovore na pitanja 40-ak okupljenih davali su i pravnici Davor Šmuljić i Mladen Petrinović.

Kuprešak je u samom uvodu svog izlaganja upozorio oku­pljene da se prije bilo kakvog potpisivanja ugovora moraju informirati o mogućim posljedicama tog pravnog posla, a ako je druga ugovorna strana sastavljala ugovor, da uzmu dovolj­no vremena da prouče taj ugovor, a najbolje je zatražiti savjet stručne osobe – pravnika. Zato i postoji Pravno savjetovalište Sindikata umirovljenika Hrvatske.

Buja industrija lešinarstva

Rečeno je i kako se u Hrvatskoj razvila prava industrija leši­narstva, koja je dovela do masovne otimačine imovine starijih građana, a u koju su uključeni obitelji, susjedi, ali i pojedinci po­vezani sa zdravstvenim, socijalnim i pravnim sektorom, među kojima vrlo često privatni domovi umirovljenika i udomitelji.

Što se tiče kupoprodajnog i darovnog ugovora, Kuprešak je kazao kako se u njih može ubaciti, tj. upisati u jedan članak pravo doživotnog uživanja i plodouživanja na cijeloj ili dijelu nekretnine. Primjerice, ako osoba daruje ili proda kuću neko- me, ali ostavi mogućnost da i dalje besplatno živi u njoj, riječ je o pravu doživotnog uživanja. Ili ako osoba daruje kuću u kojoj su dva stana, te stavi klauzulu u ugovor o darovanju da jedan stan iznajmljuje podstanarima i od njih prima novac, riječ je o plodouživanju u dijelu nekretnine.

Osnovni elementi koji moraju biti u kupoprodajnom ugo­voru su s jedne strane prodavatelj, a s druge strane kupac s točnim osobnim podacima te podaci iz vlasničkog lista kao što su katastarska čestica, zemljišno-knjižni uložak, katastarska općina, kupoprodajna cijena, isplata ugovorene cijene i kada će slijediti isplata. Ako je isplata u dva ili više obroka, poslije zadnje rate se mora u gruntovnicu priložiti ugovor i tabularna izjava da je isplaćen cjelokupan iznos.

Lakše do raskida

Ako se odmah poslije sklapanja ugovora isplaćuje cjeloku­pan iznos, mora se u ugovoru unijeti u jedan članak da pro­davatelj dozvoljava uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama i drugim državnim tijelima nakon ovjere potpisa. Ku­poprodajni ugovor može prestati poništenjem, raskidom, ne­mogućnošću ispunjenja obveza iz ugovora i smrću ugovorne strane, može se raskinuti i sporazumno u pisanom obliku, uz potpis jedne i druge strane.

Najviše vremena Kuprešak je uzeo za objašnjenje ugovora o darovanju, za kojeg je kazao da nastaje kad se darovatelj obveže prepustiti obdareniku bez protučinidbe stvar ili imovinsko pravo, a to obdarenik prihvati. Ugovor o darovanju je jedno­ strano obvezujući, a kada je predmet darovanja nekretnina, on uvijek mora biti sklopljen u pisanom obliku. U slučaju da se nekretnina ne predaje u posjed obdareniku istovremeno sa sklapanjem ugovora, ugovor mora biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerene privatne isprave od strane jav­nog bilježnika.

Opoziv zbog siromaštva

Bitni sastojci ugovora o darovanju su predmet darovanja, volja darovatelja da predmet darovanja prenese obdareniku i prihvat darovanja. Kuprešak je objasnio kako darovatelj može opozvati darovanje nakon ispunjenja ugovora, i to ako nakon sklapanja ugovora toliko osiromaši da više nema sredstava za svoje nužno uzdržavanje niti ga tko ima uzdržavati, osim ako se svojom krivnjom doveo u to stanje (npr. postao pijanac). Ob­darenik pak nije dužan vratiti dar ako darovatelju osigura sred­stva koja mu nedostaju za uzdržavanje ili ako se i sam nalazi u oskudici.

Također, darovatelj može opozvati darovanje ako je obda­renik njemu ili članu njegove obitelji učinio kazneno djelo ili se prema njima teže ogriješio u zakonom utvrđene dužnosti. Nasljednik darovatelja može opozvati darovanje ako je obda­renik namjerno usmrtio darovatelja ili ga spriječio da opozove darovanje.

Postoje i zakonski rokovi u kojima se može opozvati daro­vanje. Rok prava na opoziv darovanja je jedna godina od dana kada je osoba koja ima pravo na opoziv saznala za razlog opo­ziva. Pravo na opoziv darovanja zbog osiromašenja je deset go­dina od predaje nekretnine, odnosno pet godina od predaje pokretnine. Za kraj je   Kuprešak kazao i kako obdarenik mora vratiti dar u slučaju povrede nužnog dijela. Nužni dio je povri­jeđen kad nužni nasljednik iz raspoloživog dijela ostavine ne može dobiti punu vrijednost svog nužnog dijela.

Igor Knežević

 

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?