PREVENCIJA I KONTROLA INFEKCIJA POVEZANIH SA ZDRAVSTVENOM SKRBI U DOMOVIMA ZA STARIJE OSOBE

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

napovoljnija invalidska kolica

palijativna skrb

Domovi za starije osobe predstavljaju posebno mjesto gdje starija osoba boravi, ali i ostvaruje većinu svojih životnih potreba. Osvrnemo li se na životnu dob i narušeni zdravstveni status, starije osobe imaju povećanu potrebu za zdravstvenom skrbi. Veliki utjecaj na zdravstveno stanje korisnika ima i gustoća smještaja, sigurnost i kvaliteta prehrane i vodoopskrbe u domu, mogućnosti za umjerenu fizičku i mentalnu aktivnost i slično.

S obzirom na boravak starijih osoba u nekoj vrsti kolektivnog smještaja te smanjenje opće otpornosti organizma koja dolazi sa životnom dobi, korisnici domova su pod izrazito visokim rizikom od mnogih zaraznih bolesti. U domovima je rizik od bolničkih infekcija dodatno povećan zbog medicinskih postupaka prilikom pružanja zdravstvene skrbi.

 

ŠTO JE MRSA (OPASNA BOLNIČKA INFEKCIJA) – Opasnost za oslabljen imunosni sustav

 

Povezanost znatnog broja korisnika s dijagnostikom i liječenjem u bolnicama i ostalim zdravstvenim ustanovama, može pridonijeti širenju rezistentnih uzročnika, odnosno bolničkih infekcija, u okolini, te među korisnicima i osobljem u samome domu.

Kontinuiranu i neposrednu zdravstvenu skrb u domovima za starije obično provode zaposlenici doma, njegovatelji i medicinski tehničari. Uz zaposlenike doma za starije i nemoćne imaju i propisanu sustavnu suradnju s po jednim liječnikom obiteljske medicine. U nekim domovima zaposleni su ili redovito usluge pružaju i ostali zdravstveni djelatnici, odnosno fizioterapeuti, psihoterapeuti i drugo stručno osoblje. Uz obiteljskog liječnika suradnika doma, mnogi korisnici zadržavaju svog odabranog obiteljskog liječnika kojem su odlazili i ranije.

 

IZRAZITO OPASNA UPALA: URINARNA INFEKCIJA

 

Infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi veliki su globalni problem jer se događaju u 5-7% hospitaliziranih bolesnika u razvijenima te u 10-15% bolesnika u zemljama u razvoju. Prateća su nepogoda svih populacija koje na bilo koji način koriste zdravstvenu službu – ne samo u bolnicama, nego i u izvanbolničkim ambulantama te drugim ustanovama koje pružaju zdravstvenu skrb, rehabilitacijski centri, njega u kući, a sve češće i u domovima za starije i nemoćne osobe. Osobit problem čine infekcije koje uzrokuju bakterije višestruko otporne na antibiotike. Svjedoci smo pojavnosti i pogibeljnosti infekcija i u aktualnoj pandemiji bolesti COVID-19, s velikim brojem zaraženih zdravstvenih djelatnika, što znači da se virus prenosi i u zdravstvenim ustanovama.

U tom cilju su dužni osnovati povjerenstvo za infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi. Rad povjerenstva podrazumijeva donošenje, provedbu i nadzor provedbe programa za prevenciju i kontrolu infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi. Navedeni program sadržava sve mjere, obveze i zaduženja koje se u cilju prevencije i suzbijanja primjenjuju u prostoru pružanja usluga i na osnovu kadrovske sistematizacije predmetnog doma. Pojedini postupci se reguliraju posebnim radnim uputama i postupnicima.

Povjerenstvo za kontrolu bolničkih infekcija sastoji se od doktora medicine, medicinske sestre i doktora medicine specijalista mikrobiologa. Medicinska sestra zadužena za kontrolu bolničkih infekcija jest medicinska sestra s dodatnom edukacijom i stečenim temeljnim znanjima za prevenciju i kontrolu bolničkih infekcija.

Sandra Vukušić, Davorka Ožura

 

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?