PRAVO NA DOSTAVU MIROVINA POŠTOM – Kada će se ukinuti nehumani Mrsićev propis?

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

Umirovljenik Željko Tomas iz Imotskog zajedno sa Sindikatom umirovljenika Hrvatske 5. studenoga 2021. uputio je pritužbu protiv diskriminacije na adresu pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter, te na znanje predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću i ministru rada i mirovinskog sustava Josipu Aladroviću. Ž. Tomas je u invalidskoj mirovini od 1999. godine. Ima priznato tjelesno oštećenje od 80%, te 60% status Hrvatskog ratnog invalida. Prima mirovinu isključivo iz Hr­vatske i to preko banke, te, jer je bolestan, teže hoda i ne može dulje stajati. Budući da se zbog epidemije Covid-19 čeka ispred banke po 3-4 sata, po kiši, vrućinama, jer u ovoj pandemijskoj situaciji zabranjeno je ući i čekati u banci, Željko želi da mu se mirovina isplaćuje na kućnu adresu.

Birokrate baš briga!

     Uputio je svoj zahtjev HZMO-u, područnoj službi u Splitu, 02.09.2021. u kojemu obrazloženo traži da mu se mirovina isplaćuje na kućnu adresu. Nije dobio pismeni odgovor. Ž. Tomas navodi da u banci u kojoj prima mirovinu nema, kao i većina starijih osoba, ni bankovnu karticu, nego kad dođe u banku, pokaže osobnu iskaznicu na šalteru, gdje dobije mirovinu na ruke. Gospodin Tomas smatra kako se radi o diskriminaciji na temelju zdravstvenog stanja, invaliditeta i dobi, te se opravdano pita – koga štiti HZMO, sa sumnjom kako „štiti inozemne banke koji pljačkaju građane”. Apsurdno je i to da je on umirovljen još 1999. godine, dakle prije 1. siječnja 2014. kao referentnog datuma ukidanja prava na dostavu mirovine putem pošte, ali mu svejedno nije omogućeno da zbog pogoršanja zdravstvenog stanja izmijeni način isplate.

     Sindikat umirovljenika Hrvatske se godinama zalaže da se umirovljenicima vrati ukinuto pravo mogućnosti primanja mirovine putem pošte, a prema njihovom osobnom izboru i potrebi. Naime, nakon što je izmjenama ZOMO-a od 1. siječnja 2014. godine, po tadašnjem ministru rada i mirovinskog sustava Mirandu Mrsiću, pro­pisano da se mirovine i druga primanja iz mirovinskog osiguranja, koja su ostvarena i isplaćivana do 31. prosinca 2013., i dalje isplaćuju putem banaka, odnosno putem pošte na adresu korisnika na teret sred­stava državnog proračuna, istovremeno je ukinuto to pravo za umirovljene nakon 1. siječnja 2014., odnosno dopuštena je isplata isključivo putem banaka. I u trenutku donošenja takvog nehumanog i neopravdanog zakonskog rješenja SUH je izrazio svoje protivljenje, te i u javnom savjetovanju o izmjenama zakona, sudje­lovao s konkretnim prijedlozima.

Nedostupna mirovina za nemoćne

     Postojeći Zakon o mirovinskom osiguranju kroz odredbe članka 96. neizravno i višestruko diskriminira umirovljenike na osnovi mjesta stanovanja (boravišta/ prebivališta) i zdravstvenog stanja. Iako zakon naizgled vrijedi jedna­ko za sve, prilikom primjene istog vidljiva je diskriminacija nemalog dijela umirovljenika.

     Nije ostvarena jednaka mogućnost korištenja miro­vinskih prava kod korisnika, jer ne postoji ista rasprostra­njenost poslovnica banaka i bankomata diljem Hrvatske čime dolazi do geografske izoliranosti koju karakterizira i slabija gradska prometna povezanost, te nepostojanje iste prilikom loših vremenskih prilika. Kod slučaja geograf­s prilagođen pristup osobama smanjene pokretljivosti. Treba se skrenuti pozornost i na progresivnu zdravstvenu onemoćalost korisnika mirovine. Prilikom starenja dolazi do sve većeg broja zdravstvenih poteškoća koje često smanjuju mobil­nost, a što nerijetko uzrokuje i padove koji u određenom broju slučajeva završe sa smrtnom posljedicom.

     Iz tih razloga umirovljenik Ž. Tomas i Sindikat umirovljenika zajedno se zalažu da se članak 96. Zakon o mirovinskom osiguranju ocijeni diskriminatornim s osnova trenutka umirovljenja i zdravstvenog stanja te omogući onemoćalim i ranjivim korisnici­ma isplata mirovine dostavom do kućnog praga i to automatski određenim kategorijama invalida, odnosno svima koji od izabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite ishode potvrdu o smanje­noj mobilnosti uslijed bolesti i starosti, ili to osobno zatraže.

Bez pošta, autobusa i bankomata

     Dodatna opasnost sadašnjeg zakon­skog rješenja je i povećana stopa mani­pulacije i iskorištavanja umirovljenika od strane bližnjih članova obitelji, rodbine i susjeda i znanaca, odnosno bujanja ekonomskog zlostavljanja starijih oso­ba. Bližnji su upoznati s nemogućnosti samostalnog odlaska u poslovnicu banke ili na bankomat radi podizanja mirovine, nakon čega umirovljenicima uzimaju nji­hove bankovne kartice ili po dobivanju punomoći na istu, uzimaju sredstava, a umirovljenici katkad ostaju bez svojih primanja.

     Još je jedan problem to što je zbog epidemije ukinuto više od 200 poštan­skih ureda diljem Hrvatske te je došlo do drastičnog prorjeđivanja ili čak uki­danja linija javnog prijevoza, što još više onemogućuje korisnike da dođu do svojih mirovina. U najavi je, podsjećamo, i skidanje oko 40 posto bankomata.

     Napominjemo kako broj korisnika mi­rovine kojima se putem Hrvatske pošte dostavlja mirovina na kućnu adresu za listopad 2021. iznosi 63.664 korisnika, a cijena koju hrvatske pošte naplaćuju za dostavu po mirovinskoj uplatnici iznosi manje od 20 kuna, što godišnje iznosi samo 1.273.280 kuna. I uz povećani broj korisnika, za sustav mirovinskog to je mali iznos u usporedbi s tragičnim posljedica­ma kad nemoćne starije osobe ne mogu doći do svoje mirovine.

     Po ovlaštenju Željka Tomasa iz Imot­skog Sindikat se obratio Pučkoj pravobraniteljici s pritužbom za slučaj diskriminacije, kao i za zaštitu starijih osoba narušenog zdravlja i osobe s invaliditetom.(Glas umirovljenika)

Jasna A. Petrović

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?