Pravni savjeti

Prava i obveze plodouživatelja

Pitanje: Živim u Švedskoj, a sa svojim neća­kom koji živi u Hrvatskoj sklopila sam Ugovor o plodouživanju kuće u Zagrebu. Nećak se ugo­vorom obvezao da će paziti i čuvati kuću, a po potrebi i izvoditi popravke te da će mi predati kuću u stanju u kakvom je i primio kada se ja vratim iz Švedske i ostvarim mirovinu. U ugovo­ru nismo naveli da nećak kao plodouživatelj ima pravo kuću iznajmljivati drugim osobama jer ja pod tim uvjetima ne bi nikada pristala sklopiti ugovor o plodouživanju. Kada sam prošle godi­ne bila u Zagrebu i posjetila nećaka, neugodno sam se iznenadila kada sam saznala da u kući kao najmoprimci žive dvije osobe. Kada sam to prigovorila nećaku rekao je da na to ima pravo temeljem zakona. Naljutila sam se i usmeno sam mu otkazala ugovor o plodouživanju što nećak nije prihvatio, tvrdeći da smo dogovorili trajanje ugovora do mog boravka iz Švedske na­kon umirovljenja. Molim vas da mi odgovorite ima li nećak temeljem ugovora o plodouživanju pravo iznajmljivati kuću koja je predmet ugo­vora, mogu li zbog toga ugovor otkazati? (F.M, Vukovar)

Vezane vijesti 

Postoje li obični ljudi?

Zašto se zapravo svađamo?

Zar ova žena zbilja ima toliko godina?

Odgovor: Prema Zakonu o vlasništvu i dru­gim stvarnim pravima pravo plodouživanja je osobna služnost koja plodouživatelja ovlašćuje da se u svakom pogledu služi nečijom stvari (po- služna stvar), a u skladu s njezinom namjenom, čuvajući njenu supstancu. Plodouživatelj je ovla­šten da se s poslužnom stvari služi u skladu s nje­zinom namjenom, a njemu pripada i čisti prihod od uporabe stvari. Iz ovoga proizlazi da vaš ne­ćak plodouživatelj ima pravo iznajmljivati kuću ili dio kuće koja je predmet ugovora, te ostvari­vati prihod od iznajmljivanja, pri tome pazeći da se supstanca poslužne stvari (kuća) ne oštećuje. Što se tiče otkaza ugovora o ploduživanju isti ne možete zakonito otkazati zbog iznajmljivanja, a osim toga Ugovorom o plodouživanju ste se obvezali da ugovor traje do vašeg povratka iz Švedske nakon ostvarivanja mirovine.

Imam li pravo na obiteljsku mirovinu?

Pitanje: Živio sam sa sinom i unukom u nje­govom stanu sve do njegove iznenadne smrti. Sin me uzdržavao jer nisam imao vlastitih pri­hoda niti sredstava za život. Imam 67 godina, a ostao sam živjeti s unukom u stanu sina. Unuk se već prije dvije godine zaposlio i ima redovita pri­manja te se nedugo nakon toga oženio i dobio dijete. S obzirom na to me zanima imam li pravo na obiteljsku mirovinu, te moram li je dijeliti s unukom i njegovim djetetom? (S.B., Trogir)

Odgovor: Ako vas je sin uzdržavao do svo­je smrti zato jer niste imali vlastitih sredstava, a nesposobni ste za rad i imate navršenih 60 go­dina života, i imate pravo na obiteljsku mirovinu koja neće pripasti i drugim osobama. Zahtjev za obiteljsku mirovinu sa svim dokazima (smrtni list sina, rodni list, potvrdu da nemate imovine itd.) podnesite nadležnoj službi Zavoda za mi­rovinsko osiguranje prema mjestu prebivališta, tj. boravišta.

Pastorke ga iznenadile lažima

Pitanje: Prije 20 godina oženio sam se udovi­com koja je imala dvije maloljetne kćeri. Po zani­manju sam zidar, uvijek sam imao posla i dobro zarađivao. Žena je vodila kućanstvo i brinula se za djecu. Uskoro smo kupili zemljište, najvećim dijelom od moje zarade, a ja sam kao zidar, uz pomoć kolega iz struke, izgradio obiteljsku kuću. Želeći ženi pokazati svoju ljubav i povjerenje, slo­žio sam se da kuća glasi na nju jer nisam mislio da bi se bilo što loše moglo dogoditi. Pastorke su se u međuvremenu udale i otišle iz kuće. Nažalost, žena mi se razboljela te je uskoro umrla. Na osta­vinskoj raspravi tek sam upoznao pravu narav i karakter pastorki. Tvrdile su da je kuća isključivo majčina, da ju je ona financirala i izgradila. Tražile su svaka jednu trećinu kuće, kao da ju ja nisam vlastoručno izgradio i financirao. Na ostavinskoj raspravi izrazio sam nezadovoljstvo njihovim laži­ma i najavio sudsku tužbu radi zaštite svojih pra­va. Jesam li u pravu jer tražim da se meni dodjeli polovica kuće koja mi pripada, kao i jedna trećina polovice koja pripada mojoj pokojnoj ženi? (D.B., Karlovac)

Odgovor: Ako je točno što ste naveli, pokre­nite sudski postupak pred Općinskim sudom i zatražite da se donese presuda da jedna polovica kuće ne ulazi u ostavinu, već samo polovica koja pripada Vašoj pokojnoj ženi. Takvom presudom dobili ste svoju polovicu i jednu trećinu polovice kuće Vaše pokojne žene.

Nesavjesni obrtnik

Pitanje: Krajem prošle godine ugovorio sam s jednim obrtnikom stolarom izradu kuhinjskog pokućstva, koji se sastoji od jednog kuhinjskog ormara, stola s četiri stolice i jednog sandučića za drva. Dogovorili smo iznos i rok dostave pokuć­stva. Obrtnik se pridržavao navedenog roka izra­de te je dogovorenog dana dovezao kuhinjsko pokućstvo, a ja sam mu isplatio dogovoreni iznos. Međutim, već nakon mjesec dana primijetio sam da se pokućstvo na više mjesta raspuklo jer je bilo načinjeno od nedovoljno prosušenog materijala, što mi je na moj zahtjev potvrdio drugi stolar. Uz to, pokućstvo je bilo napravljeno od nekvalitetnog materijala tako da se više ne isplati popravljati. Odmah sam po tome obavijestio obrtnika koji je izradio pokućstvo te zatražio da ga odveze, a meni vrati iznos koji sam mu platio. Međutim, on ne želi niti čuti za to, tvrdeći da je pokućstvo koje mi je izradio bilo kvalitetno, a da su oštećenja posljedica mojeg nepažljivog korištenja pokućstva. Obzirom na izloženo, odlučio sam sudskim putem tražiti po­vrat svog novca jer je nemoguće da se za manje od godine dana pokućstvo toliko ošteti. Molim Vas da me uputite kako zaštititi svoja prava? (Z.P, Poreč)

Odgovor: Savjetujemo Vam da po drugom ovlaštenom obrtniku utvrdite stanje pokućstva, naročito od kakvog je materijala napravljeno. Nakon toga podnesite tužbu nadležnom op­ćinskom sudu te zatražite donošenje presude kojom je obrtnik dužan vratiti primljeni iznos za izradu pokućstva, a pokućstvo preuzeti i odvesti, te Vam nadoknaditi troškove pravnog postupka. Uz to, mogli biste protiv nesavjesnog obrtnika podnijeti prijavu nadležnoj obrtničkoj komori i opisati čitav slučaj.