PRAVNI SAVJET- POSJED JE POJAM RAZLIČIT OD VLASNIŠTVA

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

Pitanje:

Po dovršetku ostavinske rasprave iza smrti pokojnog oca, brat i ja smo naslijedili očevu imovinu na jednake dijelove. Radilo se, među ostalom imovinom, i o našoj roditeljskoj kući. Brat se rano oženio, sa suprugom i djecom je ostao doma, dok sam ja otišao od kuće radi školovanja i ostao živjeti u Zagrebu. Moji i bratovi odnosi bili su posve normalni, posjećivali smo se i normalno komunicirali. Otac za života nije sastavio nikakvu ispravu glede svoje imovine u korist jednog od nas, uvijek je govorio da želi da sve „…ide po zakonu na pola da se dečki ne svađaju…“. Sve ove godine u očevu kuću sam normalno ulazio, imao sam i ključeve, kuću sam sa svojom obitelji koristio za vikende i odmor i često sam dolazio. Međutim, nakon tatine smrti, sve se promijenilo, zaključio sam da je brat očekivao da se odreknem svog nasljednog dijela u njegovu korist. Ovo ljeto sam želio u kući provesti dio ljetnog odmora što mi je brat zapriječio time da je promijenio bravu na ulaznim vratima i više mi ne dopušta ulazak u kuću, postao je agresivan i tvrdi „da je ovo samo njegov posjed“, tada je intervenirala i policija koju sam pozvao. U kuću nisam ušao, brat mi je odbio dati ključeve, a policija me je uputila na parnicu za smetanje posjeda. Ivan Š. Zagreb

Odgovor:

Posjed je pojam različit od vlasništva, iako se ovi pojmovi u svakodnevnom shvaćanju često poistovjećuju. Pravo vlasništva je stvarno pravo na određenoj stvari koje svojeg nositelja ovlaćuje da stvar posjeduje, upotrebljava, koristi i njome raspolaže.

S druge strane, posjed je faktična vlast koju neka osoba ima glede određene stvari. Dakle, ne radi se o subjektivnom pravu vlasništva neke osobe, već o činjenici da postoji faktična vlast posjednika na nekoj stvari, primjerice, da je posjednik može koristiti, bez obzira da li je u fizičkom dodiru sa stvari ili ne.

Dakle, vlasnik je najčešće istovremeno i posjednik, međutim, tome ne mora biti tako. Vlasnik ne mora biti nužno u isto vrijeme i posjednik i obrnuto – posjednik ne mora biti vlasnik (npr. podstanar).

U vašem slučaju, iako niste živjeli u kući, nesporno ste u njezinom posjedu (imate ključeve, koristili ste prostorije u kući, u kući su vaše stvari, neometano ste dolazili u kuću voljom vlasnika i dr). Dakle, nije potrebno da vi kao posjednik stalno budete u kući koju posjedujete, to ne znači da ste izgubili posjed kuće i da se u svakom trenutku ne možete vratiti u kuću i koristiti je.

Vaš posjed je prema zakonu tzv. kvalificirani posjed, što znači da je „zakonit, istinit i pošten“. Posjed je zakonit ako se zasniva na valjanom pravnoj temelju, istinit je ako ga je stjecatelj stekao na dopušten i pravilan način, te je pošten ukoliko posjednik nije znao niti mogao znati da mu pravo na posjed ne pripada. Vaš proizlazi iz činjenice faktičnog uživanja i korištenja kuće od ranije, temeljem volje i dopuštenja prijašnjeg vlasnika.

Prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 81/2015.) smetanje posjeda je svako onemogućavanje posjednika u izvršavanju faktične vlasti na stvari ili oduzimanje posjeda u cijelosti, a to je upravo počinio vaš brat činjenicom promjene brave na ulaznim vratima i sprječavanjem da uđete i koristite vašu zajedničku kuću.

Bilo u slučaju oduzimanja ili uznemiravanja u posjedovanju, posjednik ima pravo na zaštitu posjeda koju može ostvariti na dva načina, putem suda u posebnom postupku zbog smetanja posjeda ili putem samopomoći. Osnovni razlog pravne zaštite posjeda nalazi se u zaštiti od samovlasti, odnosno da bi se spriječilo nasilje s ciljem održavanja javnog reda, te da bi se održala stabilnost i kontinuitet odnosa u kojima ljudi žive.

Ljubica Matijević-Vrsaljko, dipl. pravnica

 

Glede sudske zaštite posjeda, kao prvom načinu zaštite posjeda od smetanja, a to je postupak na koji Vas je uputila policija, dopušteno je da posjednik zbog samovlasnog smetanja posjeda podnese sudu tužbu zbog smetanja posjeda. Međutim, ovdje su rokovi za tužbu veoma važni i na njih treba paziti. Ova tužba radi smetanja posjeda mora se podnijeti u subjektivnom roku od trideset dana od dana kada je saznao za smetanje i osobu koja izvršava smetanje njegova posjeda, a najkasnije u objektivnom roku od godine dana od kada je smetanje nastalo. Navedenom tužbom će zahtijevati da se utvrdi čin smetanja tužiteljevog posjeda, da se tuženom naredi uspostava ranijeg posjedovnog stanja i da se zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Sud pruža ovu zaštitu u posebnom, hitnom postupku prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjeda i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

Glede tzv. samopomoći kao drugom načinu zaštite posjeda od smetanja, radi se o vrsti postupanja koja je dopuštena, ako se kumulativno ispune tri pretpostavke.

Prva je da takva vrsta obrane mora biti nužna jer bi sudska pomoć stigla prekasno (okolnosti ne omogućuju da posjednik traži sudsku zaštitu).

 

Prema drugoj pretpostavci, opasnost mora biti neposredna jer je čin smetanja u tijeku ili je već dovršen.

I prema trećoj, da bi zaštitio posjed posjednik ne smije primijeniti silu veće jakosti nego li je primjerena okolnostima jer bi inače odgovarao za počinjenu štetu.

Trajanje prava na zaštitu putem samopomoći ograničeno je subjektivnim rokom od 30 dana od kad je posjednik saznao za smetanje i tko je posjed smetao, te objektivnim rokom od jedne godine od smetanja, bez obzira je li i kad je posjednik saznao za smetanje.

Ono na što je kod samopomoći važno paziti, jer taj institut često nije učinkovit jer može dovesti do ugrožvanja javnog reda i mira, sigurnosti osoba i stvari, u praksi znade dovesti i do ozbiljnih incidenata. Naime, vrlo je osjetljiva granica između zakonom dopuštene samopomoći i kaznenog djela samovlasti. Također, ukoliko se posjednik poslužio pravom na samopomoć, on više nema pravo na sudsku zaštitu posjeda.(Hul)

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave
napovoljnija invalidska kolica

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?