Pitanje:
Po dovršetku ostavinske rasprave iza smrti pokojnog oca, brat i ja smo naslijedili očevu imovinu na jednake dijelove. Radilo se, među ostalom imovinom, i o našoj roditeljskoj kući. Brat se rano oženio, sa suprugom i djecom je ostao doma, dok sam ja otišao od kuće radi školovanja i ostao živjeti u Zagrebu. Moji i bratovi odnosi bili su posve normalni, posjećivali smo se i normalno komunicirali. Otac za života nije sastavio nikakvu ispravu glede svoje imovine u korist jednog od nas, uvijek je govorio da želi da sve „…ide po zakonu na pola da se dečki ne svađaju…“. Sve ove godine u očevu kuću sam normalno ulazio, imao sam i ključeve, kuću sam sa svojom obitelji koristio za vikende i odmor i često sam dolazio. Međutim, nakon tatine smrti, sve se promijenilo, zaključio sam da je brat očekivao da se odreknem svog nasljednog dijela u njegovu korist. Ovo ljeto sam želio u kući provesti dio ljetnog odmora što mi je brat zapriječio time da je promijenio bravu na ulaznim vratima i više mi ne dopušta ulazak u kuću, postao je agresivan i tvrdi „da je ovo samo njegov posjed“, tada je intervenirala i policija koju sam pozvao. U kuću nisam ušao, brat mi je odbio dati ključeve, a policija me je uputila na parnicu za smetanje posjeda. Ivan Š. Zagreb
Odgovor:
Posjed je pojam različit od vlasništva, iako se ovi pojmovi u svakodnevnom shvaćanju često poistovjećuju. Pravo vlasništva je stvarno pravo na određenoj stvari koje svojeg nositelja ovlaćuje da stvar posjeduje, upotrebljava, koristi i njome raspolaže.
S druge strane, posjed je faktična vlast koju neka osoba ima glede određene stvari. Dakle, ne radi se o subjektivnom pravu vlasništva neke osobe, već o činjenici da postoji faktična vlast posjednika na nekoj stvari, primjerice, da je posjednik može koristiti, bez obzira da li je u fizičkom dodiru sa stvari ili ne.
Dakle, vlasnik je najčešće istovremeno i posjednik, međutim, tome ne mora biti tako. Vlasnik ne mora biti nužno u isto vrijeme i posjednik i obrnuto – posjednik ne mora biti vlasnik (npr. podstanar).
U vašem slučaju, iako niste živjeli u kući, nesporno ste u njezinom posjedu (imate ključeve, koristili ste prostorije u kući, u kući su vaše stvari, neometano ste dolazili u kuću voljom vlasnika i dr). Dakle, nije potrebno da vi kao posjednik stalno budete u kući koju posjedujete, to ne znači da ste izgubili posjed kuće i da se u svakom trenutku ne možete vratiti u kuću i koristiti je.
Vaš posjed je prema zakonu tzv. kvalificirani posjed, što znači da je „zakonit, istinit i pošten“. Posjed je zakonit ako se zasniva na valjanom pravnoj temelju, istinit je ako ga je stjecatelj stekao na dopušten i pravilan način, te je pošten ukoliko posjednik nije znao niti mogao znati da mu pravo na posjed ne pripada. Vaš proizlazi iz činjenice faktičnog uživanja i korištenja kuće od ranije, temeljem volje i dopuštenja prijašnjeg vlasnika.
Prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 81/2015.) smetanje posjeda je svako onemogućavanje posjednika u izvršavanju faktične vlasti na stvari ili oduzimanje posjeda u cijelosti, a to je upravo počinio vaš brat činjenicom promjene brave na ulaznim vratima i sprječavanjem da uđete i koristite vašu zajedničku kuću.
Bilo u slučaju oduzimanja ili uznemiravanja u posjedovanju, posjednik ima pravo na zaštitu posjeda koju može ostvariti na dva načina, putem suda u posebnom postupku zbog smetanja posjeda ili putem samopomoći. Osnovni razlog pravne zaštite posjeda nalazi se u zaštiti od samovlasti, odnosno da bi se spriječilo nasilje s ciljem održavanja javnog reda, te da bi se održala stabilnost i kontinuitet odnosa u kojima ljudi žive.
Ljubica Matijević-Vrsaljko, dipl. pravnica
