Procjenjuje se kako u Hrvatskoj približno 60 000 osoba starijih od 65 godina nije ispunilo minimalne uvjete za ostvarenje prava na mirovinu (najmanje 15 godina mirovinskog staža). Među starijim osobama bez mirovina većinu čine žene, iz razloga što su žene znatno manje nego muškarci sudjelovale u plaćenom radu izvan kuće, a ujedno su njihove radne karijere bile kraće i isprekidane. Nacionalna naknada za starije osobe isplaćuje se od 1. siječnja 2021. godine, a iznosi 800,00 kuna mjesečno. Riječ je ustvari o takozvanom »nultom« stupu mirovinskog osiguranja, koje se u većem broju zemalja naziva socijalna mirovina.
Rješenje socijalnih mirovina sastoji se od transfera u jednakom paušalnom iznosu koji se financiraju iz poreznim prihoda. Bismarckovski sustav u kontinentalnoj Europi utemeljen je na načelu ako osoba ne radi i ne plaća doprinose, ne ostvaruje mirovinska prava. Stoga su mnoge zemlje razvile sustave socijalnih mirovina ili stalnih socijalnih pomoći starijim osobama.
Programi socijalnih mirovina moraju se dobro uklopiti u ukupnu sliku sustava socijalne pomoći i skrbi u svakoj zemlji. Potrebno je razmotriti postoje li drugi programi koji služe ostalim dobnim ili specifičnim skupinama (npr. osobama s invaliditetom). Ako ne postoje, onda socijalna mirovina, pogotovo ako je univerzalna, narušava načelo horizontalne jednakosti što znači da su starije osobe na neki način dostojnije(ili zaslužnije) za ostvarivanje podrške od ostalih potrebitih skupina, kao što su siromašna djeca i/ili zaposlene obitelji s niskim dohotkom.
Nacionalna mirovina isključivo ovisi o raspoloživim izvorima i razvijenosti sustava socijalnih mirovina u zemlji. Države koje ne isplaćuju socijalne mirovine imaju posebne oblike stalne socijalne pomoći za starije osobe, što je ustvari jako slično.
Nacionalnu naknadu u ožujku isplatio je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, za 4059 korisnika, u ukupnom iznosu od 3.136.079,76 kuna, s time da je do 28. veljače zaprimljeno 7911 zahtjeva, a nije obrađeno njih 1184 radi nepotpune dokumentacije.
