Nevjerojatan uspjeh Norvežana – ostvarili 123 milijarde dolara za mirovine, a što je s hrvatskim?

Guverner norveške središnje banke, Oeystein Olsen objavio je da  unatoč krizi uzrokovanoj pandemijom, 2020. bila je još jedna dobra godina za Norveški državni mirovinski fond.

Fond je zaradio u 2020. godini 1.070 milijardi norveških kruna (122,7 milijarde dolara), uz najvišu stopu povrata na ulaganja u 25-godišnjoj povijesti. Fond ulaže prihode od nafte u kupnju obveznica, dionica i nekretnina kako bi pribavio novac za isplatu mirovina. Trenutno upravlja imovinom ukupne vrijednosti 1.300 milijardi dolara. Povrat na ulaganja iznosio je lani 10,9 posto i bio je za 0,27 postotnih bodova viši od povrata na referentni indeks fonda.

„Glavni razlog tako visokog prinosa je pandemija, koja je potaknula snažan skok potražnje za alatima za online rad, obrazovanje, trgovinu i zabavu“, pojasnio je Tangen. Među zemljama, najveću je zaradu fondu donio SAD, više od 500 milijardi kruna. Na drugom je mjestu Kina s više od 100 milijardi kruna, pokazao je prezentacijski materijal. Na ulaganjima u Britaniji fond je bilježio gubitak od 70 milijardi kruna. No unatoč svemu do sada je fond za svaku građanku i građanina Norveške, uključujući djecu, osigurao 240 tisuća američkih dolara mirovine.

Usporedimo li Norveški i Hrvatski prinos fondova, ispada da je imovina tih dvaju fondova neuporediva , norveški fond upravlja sa 1.300 milijardi dolara, a hrvatski sa 19,2 milijarde dolara. Dakle, norveški fond je u jednoj godini recimo zaradio iznos šest i pol puta veći nego što naši obvezni i dobrovoljni uopće i imaju zajedno pod upravljanjem.

Kriza uzrokovana pandemijom je tijekom prošle godine različito utjecala na mjesečne prinose, no obvezni mirovinski fondovi su 2020. ipak završili s pozitivnim godišnjim Mirexom za sve tri kategorije fonda. Fondovi kategorije A, u kojoj štedi 3,8 posto osiguranika, završili su godinu s pozitivnim prosječnim godišnjim prinosom od 0,43 posto. Fondovi kategorije B, u kojoj ulaže 94 posto članova, na kraju 2020. bilježe pozitivan prinos od 0,94 posto.

Najbolje rezultate ostvarili su fondovi kategorije C, s prosječnim rastom godišnjih prinosa od 1,15 posto, jer zbog zaštite tih 2,3 posto članova koji su pred umirovljenjem ne smiju biti izloženi rizičnim tržištima i gotovo su u potpunosti izloženi obvezničkom tržištu. Iz tog razloga je navedena kategorija fondova dosad pokazala najveću otpornost i stabilnost od početka krize, objavljuju iz Hanfe.

Međutim i ova će godina pružiti nove izazove društvima za upravljanje mirovinskim fondovima, biti će nastavak razdoblja vrlo niskih kamatnih stopa, koje potiču na ulaganja u druge oblike imovine radi ostvarenja viših prinosa, uz posebnu pažnju na smanjenje rizika. Osim toga, tu je i dugogodišnji izazov oživljavanja domaćeg tržišta kapitala.

U fokusu svega su vrlo visoke brojke koje Hrvatska neće još godinama ili vjerojatno nikada dostići. U Hrvatskoj kada se  dijete rodi već je zaduženo  u određenom iznosu, pa bi bilo čudno i očekivati da će svojim rođenjem u fondu imati već osigurana sredstva za svoju mirovinu.