KOSTI I ZGLOBOVI – Pojava kalcifikata u tetivama mišića ramena

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

 

Kada bi slikovito išli opisivati kalcifikat, mogli bi reći da on sliči osušenoj pasti za zube i onemogućuje tetivi da lagano i glatko klizi kroz svoje kanale u tijelu, te ona umjesto toga postaje kruta, neelastična, upaljena i bolna.

Jak bol u ramenu vrlo je čest pojam u svakodnevnom radu ortopeda. Uz ostala stanja o kojima treba razmišljati, takozvano formiranje „vapna“ u ramenu ubraja se među najčešće pojave. Naime, pojava kalcifikata u tetivama mišića ramena naziva se kalcificirajući tendinitis. U medicini još nije poznato što dovodi do pojave kalcifikata u tetivama mišića ramena, no pronađeni su načini kojima se bol može ublažiti, a pokret vratiti

Kemijski sastav kalcifikata govori da je riječ o solima kalcijeva hidroksiapatita. Pritom razlikujemo dva osnovna stadija – stadij formiranja kalcifikata, koji je obično bezbolan, te stadij resorpcije kalcifikata, odnosno prolaznu fazu. U toj drugoj fazi karakteristična je pojava bola zbog vaskularne proliferacije (povećanje tkiva bujanjem i nicanjem, većinom u sklopu upale, cijeljenja rane, regeneracije tkiva).

Nalaz ovog stanja je karakterističan. Naime, bol zna biti toliko jaka da je jedini mogući položaj ruke onaj uz tijelo. Pacijenti ističu pojavu noćnih bolova, što se može objasniti fiziološkim procesom „vrenja“ koji uključuje medijatore upale, takozvane prostaglandine. Bolovi se s vremenom smanjuju kako proces odmiče.

Dakle, javlja se postojanje kalcifikata i kod artrotskih promjena zgloba ramena, pa tako i tetiva. Niz reakcija koje mijenjaju tetivnu strukturu dovodi do formiranja depozita kalcijeva hidroksiapatita. Znatno je rjeđa pojava kalcifikata kod mlađih, često sportski aktivnih osoba.

Dijagnoza se postavlja na temelju tipične kliničke slike te provedene dijagnostike. Rendgenska snimka te ultrazvuk zgloba ramena dovoljni su za potvrdu dijagnoze. Veličina kalcifikata varira. Često te promjene dovode i do ozljeda tetivnog aparata, posebice tetive nadgrebenog mišića.

Znanje i iskustvo ortopeda pri izvođenju ultrazvuka ramena od presudne je važnosti. Ultrazvučnom pretragom može se utvrditi stanje sluzne vrećice, odnosno burse ramenog zgloba, tetivnog aparata te položaj i veličina kalcifikata.

Najčešće su prisutni takozvani mrvičasti kalcifikati u području intertuberkularnog žlijeba – regija tetiva dvoglavog nadlaktičnog mišića (m. biceps brachii) te u području tetive nadgrebenog mišića. Time specijalistički pregled ortopeda s odgovarajućom ultrazvučnom dijagnostikom predstavlja temelj uspješnog liječenja tog čestog stanja.

Liječenje uvijek počinje fizikalnim terapijama, jačanjem mišića te povećanjem opsega kretnji uz davanje lijekova, takozvanih nesteroidnih antireumatika. Međutim, primjenom autologne kondicionirane plazme, PRP metodue koja dokazano djeluje analgetski, odnosno smanjuje bol. Prednost te biološke metode liječenja jest i poticanje procesa obnove mekih tkiva, a promjene se prate ultrazvučnim pregledima.

Jednako tako, jedna od učinkovitih metoda liječenja kalcificirajućeg tendinitisa ramena jest i „lavage“ ili ispiranje zgloba fiziološkom otopinom. Lavage se provodi ambulantno, minimalno je invazivan te daje dobre rezultate. Za otporne slučajeve primjenjuje se operativni pristup.

Većina operativnih zahvata zbog tegoba izazvanih kalcifikatima u ramenu obavlja se kroz mali kirurški rez ili pomoću endoskopskih metoda – artroskopija ramena. Oporavak nakon takvog operativnog zahvata je, vrlo brz.  Odgovarajuća dijagnostika te iskustvo liječnika jamstvo su svakog uspješnog liječenja.

Pojava kalcifikata u tetivama mišića ramena se češće javlja kod žena i kod dijabetičara. Različite  studije govore kako u općoj populaciji možemo pronaći kalcifikate kod svake pete osobe, starije od 20 godina.

 

 

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?