Prevelike doze lijekova za starije ljude

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

napovoljnija invalidska kolica

Moderna medicina ostvarila je nevjerojatna dostignuća na polju zdravlja i produžetka života. Usprkos nekim neizlječivim bolestima, omogućen nam je život u relativnom komforu i zdravlju, te u tom pogledu napredujemo gotovo svakodnevno. No, svaka priča ima i svoju drugu stranu.

Posebno osjetljiva skupina su građani starije dobi koji su prisiljeni, radi zdravstvenog stanja te često nekoliko oblika bolesti, uzimati nekoliko vrsta lijekova, ponekad čak i deset i više.

Problem koji se javlja prilikom prepisivanja lijekova i samog uzimanja istih je taj što svi lijekovi prolaze samostalno kroz kontrolu te nije sasvim poznato kako će oni djelovati u kombinaciji s drugim lijekovima. Ponekad se, ovisno o obliku bolesti, odnosno zdravstvenog stanja bolesnika, mora uzeti koktel od dva ili tri lijeka kako bi se bolest izlječila. No, što je s ljudima koji uzimaju i po desetak različitih lijekova tjedno?

Dodatni, vrlo važni faktori, su naravno i samostalno uzimanje lijekova koje se ne izdaju na recept, primjerice lijekovi protiv bolova, tablete za spavanje, i drugi. Nadalje, posebice u skupini starijih građana, od kojih se mnogi moraju brinuti sami za sebe, dolazi do nepravilnog doziranja u vidu slučajnog preskakanja, ili višekratnog uzimanja istog lijeka, sve do financijske situacije građana koji su ne mogu priuštiti kupnju potrebnih lijekova te ih uzimaju „na preskokce“ ili uopće ne.

Nedavno je, u britanskom parlamentu, upravo o tom problemu govorio Sir Munir Pirmohamed, profesor molekularne i kliničke farmalogije, te kazao:

“Sve te lijekove piju u uobičajenim dozama kao da su im liječnici prepisali samo taj lijek. Dodatno, lijekovi su u pravilu testirani na mlađim ljudima – što znači da nisu testirani nad starijima koji znaju imati i po nekoliko kroničnih bolesti”.

Također, jedna od važnijih stavki je kako nisu svi pacijenti isti, te kako lijekovi i različite kombinacije lijekova različito djeluju na pacijente.

To se posebice odnosi i na starije pacijente. S jedne strane, kod većine kliničkih testova za eksperimentalne lijekove, dobna je granica 65 godina, a s druge strane, nuspojave lijekova teže pogađaju starije ljude od mlađih. Te samim time imamo začarani krug neuređenog i nekontroliranog liječenja starijih pacijenata.

Kako bi medicina i zdravstvo i dalje napredovalo, medicinska bi industrija morala prilagoditi istraživanja starijoj skupini građana, kojima je prijeko potrebna.

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?