Korisnici domova umirovljenika koji imaju asimptomatsku bolest biti će izdvojeni u posebne prostore a ne u bolnicu

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

Korisnici domova umirovljenika koji imaju asimptomatsku bolest više neće biti hospitalizirani već izdvojeni u posebne prostore koje mora osigurati lokalna samouprava! Odluka je to ekspertne skupine Ministarstva zdravstva koja bi mogla utjecati i na smrtnost te populacije.

Naime, od početka pandemije koronavirusa jasno je da su stariji, posebice oni koji žive u domovima, najugroženija skupina o kojoj treba dodatno skrbiti. U prvom valu epidemije u Hrvatskoj najveći propust dogodio se u domu za starije u Splitu, koji je postao pojam kako ne treba raditi u domovima umirovljenika, odnosno kako je neadekvatna primjena zaštitnih mjera dovela do toga da su 45% svih preminulih u prvom valu činili korisnici domova.

Što smo naučili iz tog lošeg primjera? Među ostalim i to da su nužne mjere za postupanje sa zaraženima u domovima za starije. Po mjerema HZJZ-a, “korisnike kod kojih je utvrđen covid-19 neovisno o težini kliničke slike” potrebno je uputiti na liječenje u bolnicu radi sprječavanja širenja zaraze.

 

Cijelo ljeto postupalo se po tim preporukama HZJZ-a, a rezultat je da se gotovo prepolovila smrtnost te ona u drugom valu čini 25 posto. No, odnedavno situacija se promijenila i zaključak je od prije dva dana da asimptomatskog pozitivnog pacijenta iz doma za starije ne treba hospitalizirati već samo “izolirati” – istina, ne u domu, nego “lokalna samouprava mora naći prostor za korisnike domova koji imaju asimptomatsku bolest”. Naime, u zdravstvu tvrde da su asimptomatski stariji pacijenti opterećenje za sustav, a u socijali s pravom upozoravaju da, ako zaraženi ostanu u domovima, nema šanse da se infekcija ne proširi.

Premda je bilo vremena da se i po tom pitanju odluči na vrijeme, a to znači još prije koji mjesec, sve je ostavljeno za zadnji trenutak. Ustanovu za smještaj asimptomatskih pacijenata iz domova morala bi u buduće osigurati svaka županija, ali još nije dogovoreno kako će zdravstveni sustav, koji jedini može osigurati primjerenu zdravstvenu skrb za tu osjetljivu populaciju, organizirati taj dio posla. Izgovori koji se mogu čuti ovih dana da zdravstvo nema dovoljno kadrova nisu opravdanje. Naprosto, na vrijeme je trebalo organizirati sustav da zaštiti one najranjivije, ali očito se zakasnilo.

Tijekom prvog vala covida-19 upravo su domovi za starije u nekim zemljama EU bili kobni za njihove stanovnike. Među gotovo 6000 ljudi čija je smrt povezana s koronavirusom u Švedskoj, 2694, ili više od 45 posto, bilo je među onima koji žive u staračkim domovima. I u Španjolskoj i Italiji mnogi su stariji platili životom zarazu koronavirusom, a u Velikoj Britaniji umrlo je oko 15.000 stanovnika domova.prenosi

 

 

 

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave