HZZO u cijelosti osigurava plaćanje troškova:
cjelokupnu zdravstvenu zaštitu djece do navršene 18. godine života i djeci osiguranika koja postanu potpuno i trajno nesposobna za samostalan život i rad sukladno posebnim propisima prije navršene 18. godine života, odnosno za vrijeme trajanja redovitog obrazovanja, kao i djeci osiguranika koja su nakon navršene 18. godine života postala potpuno i trajno nesposobna za samostalan život i rad sukladno posebnim propisima, ako ih osiguranik uzdržava, te osobe s prebivalištem, odnosno odobrenim stalnim boravkom u RH, koje su nesposobne za samostalan život i rad i nemaju sredstava za uzdržavanje, a status u zdravstvenom osiguranju stječu temeljem rješenja koje donosi ured državne uprave nadležan za poslove socijalne skrbi, ako pravo na zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti po drugoj osnovi.
- preventivnu i specifičnu zdravstvenu zaštitu školske djece i studenata,
- preventivnu zdravstvenu zaštitu žena,
- zdravstvenu zaštitu žena u vezi s praćenjem trudnoće i poroda,
- zdravstvenu zaštitu u vezi s medicinski potpomognutom oplodnjom, sukladno posebnom zakonu,
- preventivnu zdravstvenu zaštitu osoba starijih od 65 godina života,
- preventivnu zdravstvenu zaštitu osoba s invaliditetom iz registra osoba s invaliditetom utvrđenog posebnim propisom,
- cjelokupnu zdravstvenu zaštitu u vezi s HIV infekcijama i ostalim zaraznim bolestima za koje je zakonom određeno provođenje mjera za sprečavanje njihova širenja,
- obvezno cijepljenje, imunoprofilaksu i kemoprofilaksu,
- cjelokupno liječenje kroničnih psihijatrijskih bolesti,
- cjelokupno liječenje zloćudnih bolesti,
- cjelokupno liječenje koje je posljedica priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti,
- hemodijalizu i peritonejsku dijalizu,
- zdravstvenu zaštitu u vezi s uzimanjem i presađivanjem dijelova ljudskoga tijela u svrhu liječenja,
- izvanbolničku hitnu medicinsku pomoć u djelatnosti hitne medicine koja uključuje hitni prijevoz (kopnenim, vodenim i zračnim putem), sukladno pravilniku ministra nadležnog za zdravlje,
- kućne posjete i kućno liječenje,
- patronažnu zdravstvenu zaštitu,
- sanitetski prijevoz za posebne kategorije bolesnika, sukladno pravilniku ministra nadležnog za zdravlje,
- lijekove s osnovne liste lijekova Zavoda propisane na recept,
- zdravstvenu njegu u kući osigurane osobe,
- laboratorijsku dijagnostiku na razini primarne zdravstvene zaštite,
- palijativnu zdravstvenu zaštitu
Prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji sudjelovanja u dijelu troškova zdravstvene zaštite oslobođeni su:
- članovi obitelji smrtno stradalog, zatočenog i nestalog branitelja iz Domovinskog rata;
- HRVI iz Domovinskog rata
- hrvatski branitelji iz Domovinskog rata s utvrđenim oštećenjem organizma od najmanje 30%.
Navedenim osobama koji ispunjavaju uvjete utvrđene Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, i za koje je nadležno Ministarstvo branitelja to poimence utvrdilo, izdaje se zdravstvena iskaznica s oznakom “HB”.
Obveza sudjelovanja osigurane osobe u troškovima zdravstvene zaštite
- Osigurane osobe obvezne su sudjelovati u troškovima zdravstvene zaštite u visini od 20% pune cijene zdravstvene zaštite, a koji iznos ne može biti manji od propisanog postotka proračunske osnovice za zdravstvenu zaštitu kako slijedi:
- specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, uključujući dnevnu bolnicu i kirurške zahvate u dnevnoj bolnici, osim ambulantne fizikalne medicine i rehabilitacije – 0,75%proračunske osnovice, odnosno 25,00 kuna,
- specijalističku dijagnostiku koja nije na razini primarne zdravstvene zaštite – 1,50%proračunske osnovice, odnosno 50,00 kuna,
- ortopedska i druga pomagala određena općim aktom HZZO-a – 1,50% proračunske osnovice, odnosno 50,00 kuna,
- specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu u ambulantnoj fizikalnoj medicini i rehabilitaciji i za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju u kući – 0,75% proračunske osnovice po danu, odnosno 25,00 kuna,
- liječenje u drugim državama članicama Europske unije i trećim državama sukladno propisima Europske unije, međunarodnom ugovoru, Direktivi 2011/24/EU, Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i općem aktu Zavoda, ako propisima Europske unije, odnosno međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno,
- troškove bolničke zdravstvene zaštite – 3,01% proračunske osnovice po danu, odnosno 100,00 kuna,
- dentalna pomagala utvrđena osnovnom listom dentalnih pomagala za odrasle osobe od 18 do 65 godina starosti – 30,07 proračunske osnovice, odnosno 1.000,00 kuna,
- dentalna pomagala utvrđena osnovnom listom dentalnih pomagala za odrasle osobe starije od 65 godina – 15,03 proračunske osnovice, odnosno 500,00 kuna.
Osigurane osobe obvezne su sudjelovati u visini od 0,30% od proračunske osnovice, odnosno 10,00 kuna za:
- zdravstvenu zaštitu pruženu kod izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite: obiteljske (opće) medicine, ginekologije i stomatologije,
- izdavanje lijeka po receptu.
Najviši iznos sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite koji je obvezna snositi osigurana osoba može po jednom ispostavljenom računu za izvršenu zdravstvenu zaštitu iznositi najviše 60,13% proračunske osnovice ili 2.000,00 kuna.
Zdravstvena zaštita čije troškove ne snosi obvezno zdravstveno osiguranje
Osiguranim osobama HZZO-a u okviru zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja ne osigurava se plaćanje troškova zdravstvenih usluga koje su pružene na način i po postupku koji nije propisan propisima Europske unije, Direktivom 2011/24/EU, međunarodnim ugovorom, Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, odnosno podzakonskim propisima donesenim na temelju istog Zakona, kao i za:
- razliku za povećane troškove liječenja koji su posljedica osobne želje osigurane osobe zbog njezina vjerskog, drugog uvjerenja ili bilo kojeg drugog razloga, a koje predstavlja liječenje izvan utvrđenog standarda prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja koji se osigurava svim osiguranim osobama pod jednakim uvjetima,
- eksperimentalno liječenje, eksperimentalne medicinske proizvode, pomagala, dentalna pomagala i lijekove koji su u fazi kliničkih ispitivanja,
- terapijske i dijagnostičke postupke te lijekove koji su provedeni, odnosno primijenjeni na zahtjev osigurane osobe u okolnostima kada ti postupci i lijekovi nisu određeni od strane ugovorne zdravstvene ustanove ili ugovornog zdravstvenog radnika privatne prakse u sklopu korištenja prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja ili po svojoj vrsti i količini nisu pravo iz obveznoga zdravstvenog osiguranja,
- estetske zahvate, osim za estetsku rekonstrukciju kongenitalnih anomalija, rekonstrukciju dojke nakon mastektomije, estetsku rekonstrukciju nakon teških ozljeđivanja,
- liječenje dobrovoljno stečenog steriliteta,
- zdravstvenu zaštitu korištenu mimoilazeći utvrđenu listu naručivanja u okviru standarda zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja prema osobnoj želji osigurane osobe, na osnovi njezine pisane izjave,
- kirurško liječenje pretilosti, osim u slučaju patološke pretilosti kada indeks tjelesne mase (BMI) prelazi 40, odnosno kada BMI prelazi 35, uz uvjet da osigurana osoba boluje i od drugih pridruženih bolesti,
- liječenje medicinskih komplikacija koje nastaju kao posljedica korištenja zdravstvene zaštite izvan obveznoga zdravstvenoga osiguranja,
- zdravstvenu zaštitu koju na temelju zakona i drugih propisa osiguravaju poslodavci, Republika Hrvatska ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad
Dopunsko zdravstveno osiguranje
Polica se izdaje na rok od godinu dana sa mogućnošću automatskog produženja na slijedeća ugovorno razdoblje od godinu dana. Dakle nakon isteka osiguravateljnog razdoblja od godinu dana ugovor će se smatrati važećim i za naredno osiguravateljno razdoblje od jedne godine pod istim uvjetima po kojim je sklopljen, ako se osiguranik / ugovaratelj u roku prije isteka ugovorenog razdoblja pisano ne izjasni da ne želi produljenje sklopljenog ugovora.
Dopunsko zdravstveno osiguranje ostvaruje se sklapanjem ugovora između osigurane osobe Zavoda starije od 18 godina života i Zavoda.
Privremena nesposobnost za rad
Pod privremenom nesposobnošću za rad, za vrijeme kojeg osiguraniku pripada pravo na naknadu plaće, smatra se odsutnost s rada zbog bolesti ili ozljede, odnosno drugih okolnosti radi kojih je osiguranik spriječen izvršavati svoju obvezu rada u skladu s ugovorom o radu, drugim ugovorom ili aktom.
Osobe koje imaju pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, ako posebnim propisom nije utvrđeno drukčije:
- osobe u radnom odnosu kod pravne ili fizičke osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,
- osobe koje su izabrane ili imenovane na stalne dužnosti u određenim tijelima državne vlasti, odnosno jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako za taj rad primaju plaću,
- osobe s prebivalištem ili odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj zaposlene u drugoj državi članici Europske unije, državi s kojom RH ima sklopljen međunarodni ugovor kojim je uređeno pitanje zdravstvene zaštite ili trećoj državi koje nemaju zdravstveno osiguranje nositelja zdravstvenog osiguranja države članice ili treće države, odnosno koje nisu obvezno zdravstveno osigurane prema propisima države rada na način kako je to određeno propisima Europske unije, odnosno međunarodnim ugovorom,
- članovi uprave trgovačkih društava i izvršni direktori trgovačkih društava, ako nisu obvezno zdravstveno osigurani po osnovi rada kod druge pravne ili fizičke osobe u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici,
- osobe koje na području Republike Hrvatske obavljaju gospodarsku djelatnost obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, osobe koje samostalno u obliku slobodnog zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost te osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno zanimanje, ako su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit i ako nisu osigurane po osnovi rada ili su korisnici prava na mirovinu,
- osobe koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisani su u upisnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u svojstvu nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, ako nisu zdravstveno osigurani po osnovi rada ili su korisnici prava na mirovinu ili se nalaze na redovitom školovanju,
- svećenici i drugi vjerski službenici vjerske zajednice koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica koju vodi nadležno državno tijelo, ako nisu osigurani po osnovi rada,
- osobe koje pružaju njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu Domovinskog rata prema propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, ako pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne ostvaruju po drugoj osnovi,
- osobe kojima je priznato pravo na status roditelja njegovatelja prema posebnom zakonu.
Utvrđivanje prava na privremenu nesposobnost za rad
Početak i dužinu trajanja privremene nesposobnosti za rad utvrđuje izabrani doktor. Izabrani doktor utvrđuje dužinu trajanja privremene nesposobnosti osiguranika ovisno o vrsti bolesti koja utječe na privremenu nesposobnost osiguranika u skladu sa medicinskom indikacijom i smjernicama koje pravilnikom propisuje ministar nadležan za zdravlje, po prethodno pribavljenom mišljenju stručnih društava Hrvatskog liječničkog zbora, odnosno ovisno o drugim razlozima privremene spriječenosti za rad. Dakle, za utvrđivanje početka ili prestanka privremene nesposobnosti za rad isključivo je nadležan izabrani doktor.
Tiskanica: “Obavijest o trajanju privremene nesposobnosti za rad”
Obavijest izdaje izabrani doktor obiteljske (opće) medicine, odnosno izabrani doktor ginekolog na zahtjev osiguranika.
Tiskanica – “Izvješće o privremenoj nesposobnosti za rad”
Tiskanicu ispunjava i izdaje osiguraniku izabrani doktor obiteljske (opće) medicine koji je utvrdio početak i prestanak trajanja privremene nesposobnosti za rad odnosno izabrani doktor ginekolog.
Tiskanica je dostupna na Internet stranici HZZO-a, pod “Tiskanice HZZO-a“, pod naslovom “Izvješće o privremenoj nesposobnosti za rad”.
Umanjenje naknade plaće nakon 18 mjeseci privremene nesposobnosti za rad zbog iste dijagnoze
Osiguranik ostvaruje pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog iste dijagnoze bolesti u visini utvrđenoj u skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i općim aktima HZZO-a do isteka 18 mjeseci trajanja privremene nesposobnosti za rad, a nakon toga u iznosu 50% zadnje isplaćene naknade plaće.
Kada se naknada plaće ne umanjuje
Umanjenje naknade plaće na iznos 50% zadnje isplaćene naknade plaće ne odnosi se na osiguranika koji je privremeno nesposoban za rad zbog liječenja zloćudnih bolesti, osiguranika kojem je odobrena njega člana obitelji – djeteta oboljelog od zloćudne bolesti, osiguranika čija je privremena nesposobnost u vezi s provođenjem hemodijalize ili peritonejske dijalize te čija je privremena nesposobnost u vezi s uzimanjem i presađivanjem dijelova ljudskog tijela.
Zaštita prava
Osiguraniku nezadovoljnom odlukom izabranog doktora o utvrđivanju prestanka privremene nesposobnosti, radi zaštite prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, izdat će se na njegov zahtjev rješenje u upravnom postupku, a na osnovi prethodno pribavljenog obrazloženog nalaza, mišljenja i ocjene liječničkog povjerenstva HZZO-a, koje je obvezno prije donošenja nalaza, mišljenja i ocjene izvršiti pregled osiguranika.
Zahtjev se rješava po hitnom postupku.
Slučajevi privremene nesposobnosti za rad
Za prvih 42 dana, odnosno za prvih 7 dana za invalida rada, te za radnike zaposlene u pravnoj osobi za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom naknadu plaće isplaćuje poslodavac na teret svojih sredstava. U tom periodu naknada plaće ne može biti niža od 70% od osnovice za naknadu.
Od 43. odnosno, 8. dana privremene nesposobnosti za rad naknadu isplaćuje također poslodavac, ali na teret sredstava HZZO-a. U tom periodu, za prvih 6 mjeseci neprekidne privremene nesposobnosti za rad, naknada plaće iznosi 70 % od osnovice za naknadu. Ako privremena nesposobnost za rad traje dulje od 6 mjeseci neprekidno, naknada plaće iznosi 80% od osnovice za naknadu počevši od prvog idućeg dana nakon isteka prethodnog šestomjesečnog perioda neprekidnog trajanja privremene nesposobnosti za rad.
Kada se naknada plaće isplaćuje na teret sredstava HZZO-a, ona ne može iznositi više od 4.257,28 kuna.
U slučajevima:
- Privremene nesposobnost za rad zbog izoliranja osiguranika kao kliconoše ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini
- Privremene nesposobnost za rad zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osigurane osobe HZZO-a
naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće. Od prvog dana ju obračunava i isplaćuje HZZO, na teret svojih sredstava, s time ne može iznositi više od 4.257,28 kuna.
Privremena nesposobnost za rad zbog pratnje osigurane osobe upućene na liječenje ili liječnički pregled ugovornom subjektu HZZO-a izvan mjesta prebivališta, odnosno boravišta:
- Naknada plaće iznosi 70% od osnovice za naknadu.
- Od prvog dana ju obračunava i isplaćuje poslodavac, ali na teret sredstava HZZO-a, s time da ne može iznositi više od 4.257,28 kuna.
Privremena nesposobnost za rad radi njege osigurane osobe – djeteta do navršenih 3 godine starosti
Pravo na naknadu plaće traje za svaku utvrđenu bolest najviše do 60 radnih dana. Naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu i od prvog dana ju obračunava i isplaćuje poslodavac, ali na teret sredstava HZZO-a, s time da ne može iznositi više od 4.257,28 kuna. Pod djetetom se smatra osim vlastitog djeteta i posvojeno dijete, pastorče, te dijete koje je na osnovi rješenja nadležnog tijela za poslove socijalne skrbi osiguraniku povjereno na čuvanje i odgoj. Pravo na naknadu plaće ne pripada osiguraniku za vrijeme dok se nalazi na godišnjem odmoru, odnosno plaćenom dopustu.
Privremena spriječenost za rad radi njege člana obitelji – djeteta od navršene 3 do navršenih 7 godina starosti
Pravo na naknadu plaće traje za svaku utvrđenu bolest najviše do 60 radnih dana. Naknada plaće iznosi od 70% od osnovice za naknadu. Od prvog dana obračunava ju i isplaćuje poslodavac, ali na teret sredstava HZZO-a, s time ne može iznositi više od 4.257,28 kuna. Pod djetetom se smatra osim vlastitog djeteta i posvojeno dijete, pastorče, te dijete koje je na osnovi rješenja nadležnog tijela za poslove socijalne skrbi osiguraniku povjereno na čuvanje i odgoj. Pravo na naknadu plaće ne pripada osiguraniku za vrijeme dok se nalazi na godišnjem odmoru, odnosno plaćenom dopustu.
Privremena nesposobnost za rad radi njege člana obitelji – djeteta starijeg od 7 godina
Pravo na naknadu plaće traje za svaku utvrđenu bolest najviše do 40 radnih dana. Naknada plaće iznosi od 70% od osnovice za naknadu. Od prvog dana obračunava ju i isplaćuje poslodavac, ali na teret sredstava HZZO-a, s time ne može iznositi više od 4.257,28 kuna. Pod djetetom se smatra osim vlastitog djeteta i posvojeno dijete, pastorče, te dijete koje je na osnovi rješenja nadležnog tijela za poslove socijalne skrbi osiguraniku povjereno na čuvanje i odgoj. Pravo na naknadu plaće ne pripada osiguraniku za vrijeme dok se nalazi na godišnjem odmoru, odnosno plaćenom dopustu.
Napomena: Pravo na privremenu spriječenost za rad osiguranik može ostvariti pod uvjetom da drugi roditelj nije nezaposlen, odnosno ako živi sam s djetetom (npr. samohrani ili razvedeni roditelj), da istodobno ne koristi to pravo za drugo dijete te da za dijete kojemu je potrebna njega nema priznato pravo roditelja njegovatelja.
Privremena nesposobnost za rad radi njege člana obitelji – supružnika (bračnog, izvanbračnog)
Pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad radi njege osigurane osobe – supružnika s kojim osiguranik živi u zajedničkom kućanstvu traje za svaku utvrđenu bolest najviše do 20 radnih dana. Naknada plaće iznosi 70% od osnovice za naknadu. Od prvog dana obračunava ju i isplaćuje poslodavac, na teret sredstava HZZO-a, s time ne može iznositi više od 4.257,28 kuna. Pravo na naknadu plaće ne pripada osiguraniku za vrijeme dok se nalazi na godišnjem odmoru, odnosno plaćenom dopustu.
Privremena spriječenost za rad zbog korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta, u slučaju mrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta
Naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu. Obračunava ju i isplaćuje HZZO od prvog dana privremene nesposobnosti za rad na teret svojih sredstava.
Privremena nesposobnost za rad zbog priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti
Naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu, a obračunava ju i isplaćuje poslodavac na teret sredstava HZZO-a, od prvog dana.
Novčana naknada
Osobe koje imaju pravo na novčanu naknadu
Osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koje ostvaruju primitke od kojih se prema porezu na dohodak utvrđuje drugi dohodak (primici ostvareni temeljem ugovora o djelu, autorskih honorara) i koje su s osnova tih primitaka, i s tim u vezi uplaćenog propisanog doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, stekle status osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju.
Uvjet za ostvarivanje prava novčane naknade
Privremena nesposobnost za obavljanje ugovorenih poslova zbog bolesti.
Tko utvrđuje privremenu nesposobnost
Nadležno liječničko povjerenstvo Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO-a).
Kako se ostvaruje pravo
Podnošenjem pismenog zahtjeva regionalnom uredu odnosno područnoj službi HZZO-a nadležnom prema mjestu prebivališta, odnosno boravka osiguranika, koji donosi rješenje na temelju nalaza, mišljenja i ocjene nadležnog liječničkog povjerenstva.
Uz zahtjev je potrebno priložiti:
- povijest bolesti izdanu od izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite ne stariju od 3 dana
- medicinsku dokumentaciju o nastaloj bolesti
- ugovor o djelu ili drugi pravni akt o stjecanju primitaka na koja se plaća doprinos za obvezna osiguranja
- potvrdu (potvrde) pravne ili fizičke osobe o novčanom primitku (primitcima) koji je osiguraniku isplaćen u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupila nemogućnost osiguranika za obavljanje poslova na osnovi kojih se ostvaruju primitci, uz naznaku iznosa i datuma isplate
- potvrdu pravne ili fizičke osobe o prekidu ili neizvršenju ugovorenog posla zbog bolesti osiguranika.
Rokovi
Zahtjev se podnosi u roku od 3 dana od dana nastanka bolesti, odnosno u roku od 3 dana od dana prestanka razloga vezanog uz zdravstveno stanje osiguranika, koji su ga u tome onemogućili.
Nakon podnesenog zahtjeva regionalnom uredu odnosno područnoj službi HZZO-a upućuje se osiguranika nadležnom liječničkom povjerenstvu HZZO-a, kojem se osiguranik obvezno mora javiti odmah, odnosno najkasnije u roku od tri dana.
Nalaz, ocjena i mišljenje liječničkog povjerenstva
Nalazom, ocjenom i mišljenjem, koju donosi temeljem podnesene dokumentacije liječničko povjerenstvo HZZO-a utvrđuje početak, trajanje, odnosno prestanak privremene nesposobnosti osiguranika za obavljanje ugovorenih poslova, određujući pri tome da li je nastala bolest od utjecaja na obavljanje ugovorenih poslova s obzirom na vrstu posla, te rok njegovog izvršenja.
Rješenje
Rješenjem kojim se osiguraniku priznaje pravo na novčanu naknadu zbog bolesti, obvezno se rješava o iznosu novčane naknade i razdoblju za koje mu pripada, uz navođenje osnovice i postotka na osnovi kojih je izračunata, te oznake nalaza, mišljenja i ocjene liječničkog povjerenstva HZZO-a o privremenoj nesposobnosti osiguranika.
Novčana naknada
Obračunava se kao prosječna dnevna naknada izračunata na osnovi šestodnevnog radnog tjedna.
Osnovica
Novčana naknada se određuje se od prosječne osnovice za uplatu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje. Prosječna osnovica je prosjek osnovica osiguranja na koji je uplaćen doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupila nemogućnost obavljanja poslova na temelju kojih se ostvaruju primici.
Visina naknade
Naknada iznosi 70% od prosječne osnovice s time da iznos naknade ne može biti viši od najvišeg iznosa naknade plaće utvrđenog Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, odnosno od 4.257,28 kuna. Isplaćuje se od prvog dana na teret sredstava HZZO-a, u trajanju najdulje šest mjeseci neprekidno.
Prestanak statusa
Osiguraniku koji je ostvario pravo na novčanu naknadu, a kojem je prestao status osiguranika utvrđen kao osobi koja ostvaruje primitke od kojih se prema porezu na dohodak utvrđuje drugi dohodak, ostvaruje pravo na novčanu naknadu najviše 30 dana od dana prestanka statusa osiguranika.
Naknada troškova prijevoza
Osigurana osoba radi ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja ima pravo na naknadu za troškove prijevoza pod uvjetom da je radi korištenja zdravstvene zaštite upućena izvan mjesta prebivališta, odnosno boravišta te da ne ispunjava uvjete za korištenje sanitetskog prijevoza.
Pravo na naknadu za troškove prijevoza osigurana osoba ostvaruje ako je radi korištenja zdravstvene zaštite upućena u ugovornu zdravstvenu ustanovu, odnosno ordinaciju ugovornog doktora privatne prakse ili ugovornom isporučitelju pomagala u mjesto koje je udaljeno 50 i više kilometara od mjesta njezina prebivališta, odnosno boravišta jer odgovarajuću zdravstvenu zaštitu, sukladno svom zdravstvenom stanju ne može ostvariti u bližoj ugovornoj zdravstvenoj ustanovi, odnosno ordinaciji ugovornog doktora privatne prakse s ugovorenom djelatnošću za tu vrstu zdravstvene zaštite ili kod bližeg ugovornog isporučitelja pomagala.
Pod prethodno navedenim uvjetom, koji se odnosi na udaljenost, pravo na naknadu za troškove prijevoza ima i osigurana osoba koja je pozvana od strane Zavoda u predmetu utvrđivanja prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.
U kojim slučajevima se naknada putnih troškova isplaćuje bez obzira na udaljenost?
Pravo na naknadu za troškove prijevoza, neovisno o udaljenosti ima:
- osigurana osoba do 18. godine života,
- djeca osiguranika koja su koja su potpuno i trajno nesposobna za samostalan život i rad,
- osigurana osoba u vezi korištenja radioterapije i kemoterapije te hemodijalize kao kronični bubrežni bolesnik,
- osigurana osoba u vezi korištenja zdravstvene zaštite zbog priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti,
- osigurana osoba darivatelj organa, tkiva ili stanica koja zdravstvenu zaštitu koristi u vezi s darivanjem organa, tkiva ili stanica, te
- osigurana osoba upućena na liječenje u drugu državu članicu EU, državu s kojom RH ima sklopljen međunarodni ugovor ili treću državu sukladno Zakonu i općem aktu Zavoda.
Pravo na naknadu za troškove prijevoza ima i osigurana osoba koja je radi smanjivanja lista narudžbi prihvatila korištenje zdravstvene zaštite u ugovornoj zdravstvenoj ustanovi, odnosno ordinaciji ugovornog doktora privatne prakse koja nije u mjestu, odnosno nije najbliža mjestu njezina prebivališta, odnosno boravišta.
Osigurana osoba koja zdravstvenu zaštitu želi koristiti u drugoj ugovornoj zdravstvenoj ustanovi, odnosno ordinaciji ugovornog doktora privatne prakse ili kod drugog ugovornog isporučitelja pomagala na području Republike Hrvatske, a ne tamo gdje je upućena ima pravo ostvariti tu zdravstvenu zaštitu na teret sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja, ali bez prava na naknadu za troškove prijevoza i prava na sanitetski prijevoz.
Troškovi prijevoza posmrtnih ostataka osigurane osobe
Zavod snosi stvarne troškove prijevoza posmrtnih ostataka osigurane osobe koja je bila upućena na liječenje izvan mjesta prebivališta, odnosno boravka Zavod snosi troškove prijevoza posmrtnih ostataka osigurane osobe do mjesta njezina prebivališta, odnosno boravišta ako je toj osobi izvršena eksplantacija organa u svrhu transplantacije u ugovornoj zdravstvenoj ustanovi izvan mjesta njezina prebivališta, odnosno boravišta. Pravo na naknadu troškova prijevoza isplaćuje se pravnoj ili fizičkoj osobi koja je snosila troškove prijevoza na osnovi njezina zahtjeva i dokaza o plaćenom prijevozu.
Tko snosi troškove prijevoza pratitelja
Pravo na naknadu za troškove prijevoza ima i jedna osoba određena za pratitelja osigurane osobe pod uvjetom:
- da je izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite utvrdio potrebu pratnje te
- da osigurana osoba kojoj je određen pratitelj ne ispunjava uvjete za korištenje sanitetskog prijevoza
Smatra se da je djeci do 18. godine života, kao i djeci osiguranika koja su koja su potpuno i trajno nesposobna za samostalan život i rad, potrebna pratnja neovisno o tome ispunjavaju li uvjete za korištenje sanitetskog prijevoza.
Koji troškovi se nadoknađuju
Pod naknadom za troškove prijevoza podrazumijeva se naknada za troškove prijevoza javnim prijevoznim sredstvima po najnižoj cijeni i prema najkraćoj relaciji prema službenom daljinomjeru javnog prijevoznika. Iznimno, osiguranoj osobi se zbog njezina zdravstvenog stanja, prema prethodnom odobrenju liječničkog povjerenstva Zavoda, a na prijedlog izabranog doktora može odobriti korištenje skupljeg javnog prijevoznog sredstva (spavaća kola u vlaku, zrakoplov). Osigurana osoba kojoj je odobreno skuplje prijevozno sredstvo ili rješenjem Zavoda o upućivanju na liječenje u drugu državu članicu EU, drugu državu s kojom RH ima sklopljen međunarodni ugovor odnosno treću državu, a na osnovi nalaza, mišljenja i ocjene liječničkog povjerenstva Zavoda, zbog zdravstvenog stanja odobren prijevoz zrakoplovom, ima pravo na naknadu za troškove prijevoza u visini najniže cijene zrakoplovne karte za ekonomsku klasu.
Putni nalog
Pravo na naknadu za troškove prijevoza osigurana osoba ostvaruje na osnovi tiskanice putnog naloga koji izdaje izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite ili izabrani doktor dentalne medicine, odnosno ovlašteni radnik Zavoda kada je osigurana osoba pozvana od strane Zavoda radi ostvarivanja prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja te na osnovi rješenja Zavoda o upućivanju na liječenje u inozemstvo, odnosno na osnovi potvrde zdravstvene ustanove o provedenim hemodijalizama.
Sanitetski prijevoz
Tko ima pravo na sanitetski prijevoz
Pravo na sanitetski prijevoz radi korištenja zdravstvene zaštite ostvaruje osigurana osoba koja je:
- nepokretna,
- teško pokretna i
- kojoj zbog prirode bolesti nije preporučeno samostalno kretanje.
Na koji način se pravo ostvaruje
Osigurana osoba ima pravo na sanitetski prijevoz do najbližeg ugovornog subjekta Zavoda koji sa Zavodom ima ugovorenu i može pružiti traženu zdravstvenu zaštitu, a ostvaruje ih na osnovi naloga za sanitetski prijevoz izdanog od strane izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite koji je izdao uputnicu za traženu zdravstvenu zaštitu, odnosno na osnovi izdane potvrde o ortopedskim i drugim pomagalima i to pod uvjetom da se za realizaciju tog pomagala osiguranoj osobi kod ugovornog isporučitelja ortopedskih i drugih pomagala mora uzeti mjera, odnosno izvršiti proba ortopedskog i drugog pomagala.
Izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite obvezan je na nalogu za sanitetski prijevoz naznačiti naziv mjesta sjedišta ugovornog subjekta Zavoda te njegov naziv. Osigurana osoba koja želi koristiti zdravstvenu zaštitu kod drugog ugovornog subjekta Zavoda, a ne naznačenog na nalogu za sanitetski prijevoz nema pravo ostvariti sanitetski prijevoz na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja.
Iznimno, osigurana osoba koja je radi smanjenja liste čekanja prihvatila od strane izabranog doktora ponuđenu mogućnost korištenja tražene zdravstvene zaštite kod ugovornog subjekta Zavoda koji nije najbliži njezinom mjestu prebivališta, odnosno boravišta ima pravo na sanitetski prijevoz na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja, a nalog za sanitetski prijevoz izdaje izabrani doktor.
Što se podrazumijeva pod sanitetskim prijevozom
Pod sanitetskim prijevozom podrazumijeva se prijevoz osigurane osobe sanitetskim vozilom:
- iz mjesta prebivališta, odnosno boravišta u ugovornu zdravstvenu ustanovu ili ordinaciju ugovornog zdravstvenog radnika privatne prakse ili kod ugovornog isporučitelja ortopedskih i drugih pomagala, odnosno iz ugovorne zdravstvene ustanove ili ordinacije ugovornog zdravstvenog radnika privatne prakse ili od ugovornog isporučitelja ortopedskih i drugih pomagala u mjesto prebivališta, odnosno boravišta,
- iz jedne ugovorne zdravstvene ustanove, odnosno ordinacije ugovornog zdravstvenog radnika privatne prakse u drugu ugovornu zdravstvenu ustanovu, odnosno ordinaciju ugovornog zdravstvenog radnika privatne prakse ili kod ugovornog isporučitelja ortopedskih i drugih pomagala,
- iz mjesta prebivališta, odnosno boravišta u zdravstvenu ustanovu izvan područja Republike Hrvatske i natrag.
Tko utvrđuje potrebu sanitetskog prijevoza
Potrebu sanitetskog prijevoza utvrđuje:
- izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite koji izdaje uputnicu za korištenje zdravstvene zaštite, odnosno na osnovi izdane potvrde o ortopedskim i drugim pomagalima,
- doktor u ugovornoj zdravstvenoj ustanovi, odnosno ugovorni doktor privatne prakse kod kojih se osigurana osoba liječi, kao i u slučaju izdavanja potvrde o ortopedskim i drugim pomagalima,
- doktor u ugovornoj zdravstvenoj ustanovi koja provodi hitnu medicinu kod kojeg je osigurana osoba u postupku liječenja,
- nadležna osoba u regionalnom uredu, odnosno Direkciji Zavoda u skladu sa općim aktom Zavoda o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti.
Tko izdaje nalog za sanitetski prijevoz
Pravo na sanitetski prijevoz osigurana osoba ostvaruje na osnovi ispravno popunjenog naloga za sanitetski prijevoz, koji izdaje i ovjerava:
- izabrani doktor – u slučaju kad se osiguranu osobu radi korištenja zdravstvene zaštite upućuje iz mjesta prebivališta, odnosno boravišta u ugovornu zdravstvenu ustanovu ili ordinaciju ugovornog zdravstvenog radnika privatne prakse ili kod ugovornog isporučitelja ortopedskih i drugih pomagala te na temelju odobrenja liječničkog povjerenstva u slučaju prijevoza osigurane osobe u inozemstvo ili povratka iz inozemstva,
- doktor u ugovornoj zdravstvenoj ustanovi u kojoj se osigurana osoba liječi, odnosno ugovorni doktor privatne prakse – kad se osiguranu osobu iz ugovorne zdravstvene ustanove, odnosno ordinacije ugovornog doktora privatne prakse prevozi u mjesto prebivališta, odnosno boravišta ili kod ugovornog isporučitelja ortopedskih i drugih pomagala te kad se osiguranu osobu upućuje, odnosno premješta iz jedne ugovorne zdravstvene ustanove, odnosno ordinacije ugovornog doktora privatne prakse u drugu ugovornu zdravstvenu ustanovu, odnosno ordinaciju ugovornog doktora privatne prakse,
- nadležna osoba u regionalnom uredu, odnosno Direkciji Zavoda u skladu sa općim aktom Zavoda o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti.
Iznimno u slučaju kada se osiguranu osobu upućuje na provođenje određenih dijagnostičkih ili drugih postupaka, koji postupci neće rezultirati poboljšanjem njenog zdravstvenog stanja zbog kojeg ispunjava uvjete za sanitetski prijevoz, nalog za sanitetski prijevoz za dolazak i povratak izdaje izabrani doktor koji upućuje osiguranu osobu.
Doktor ugovorne zdravstvene ustanove, doktor privatne prakse, odnosno nadležna osoba Zavoda koja je obvezna izdati nalog za sanitetski prijevoz obvezni su za osiguranu osobu dogovoriti, odnosno kod ugovornog subjekta Zavoda naručiti prijevoz sanitetskim vozilom.
Naknada troškova korištene zdravstvene zaštite
Zdravstvena zaštita koja je korištena u hitnom slučaju
Što je hitna medicinska pomoć
Pružanje dijagnostičkih i terapijskih postupaka koji su nužni u otklanjanju neposredne opasnosti po život i zdravlje.
Ostvaruje se, u pravilu, bez uputnice u zdravstvenim ustanovama koje imaju sklopljen ugovor sa HZZO-om za djelatnost hitne medicine, hitne službe bolničke zdravstvene ustanove, odnosno kod najbližeg doktora medicine. Ako je osigurana osoba koristila zdravstvenu zaštitu u hitnom medicinskom slučaju, ima pravo na povrat plaćenih troškova čak i ako je zdravstvenu zaštitu koristila u zdravstvenoj ustanovi ili kod zdravstvenog radnika privatne prakse u Republici Hrvatskoj s kojima Zavod nije sklopio ugovor o provođenju zdravstvene zaštite.
Zahtjev za naknadu troškova
Podnosi se u pisanom obliku regionalnom uredu, odnosno područnoj službi Zavoda koji je nadležan/na prema mjestu prebivališta, odnosno boravka osigurane osobe.
Osnova za povrat troškova
Nalaz, mišljenje i ocjena liječničkog povjerenstva Zavoda o tome da se u konkretnom slučaju radi o zdravstvenoj zaštiti iz obveznog zdravstvenog osiguranja pruženoj u hitnom slučaju.
Visina odobrenog povrata troškova
Najviše u visini vrijednosti zdravstvenog standarda utvrđenog Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju odnosno općim aktima Zavoda.
Neopravdano naplaćena zdravstvena usluga
Pravo na naknadu troškova
Osigurana osoba ima pravo na naknadu troškova korištene zdravstvene zaštite ako joj je ugovorni subjekt Zavoda neopravdano:
- naplatio zdravstvenu uslugu
- odbio pružiti zdravstvenu zaštitu uvjetujući potonju prethodnom kupnjom ugradbenih, odnosno potrošnih materijala ili lijekova s Osnovne liste lijekova, odnosno po izboru osigurane osobe s Dopunske liste lijekova za koje osigurana osoba ispunjava uvjete propisane općim aktima Zavoda
- neopravdano odbio propisati na recept lijek s Osnovne liste lijekova, odnosno po izboru osigurane osobe s Dopunske liste lijekova za koji osigurana osoba ispunjava uvjete propisane općim aktima Zavoda
- neopravdano naplatio u cijelosti ili djelomice odobreno ortopedsko ili drugo pomagalo
- uputio osiguranu osobu da zdravstvenu zaštitu, koju ima ugovorenu sa Zavodom, obavi u neugovornoj zdravstvenoj ustanovi, odnosno kod neugovornog zdravstvenog radnika privatne prakse, a koja zdravstvena zaštita je za osiguranu osobu bila medicinski indicirana.
Zahtjev za naknadu troškova
Zahtjev se podnosi u pisanom obliku nadležnom regionalnom uredu, odnosno područnoj službi Zavoda koji/a je nadležan/na prema mjestu prebivališta, odnosno boravka osigurane osobe.
Zahtjevu se prilaže:
- medicinska dokumentacija
- original osobnog računa za plaćenu zdravstvenu uslugu, odnosno original računa za plaćeni lijek, ugradbeni ili potrošni materijal, te ortopedsko ili drugo pomagalo koji glasi na ime osigurane osobe
Osnova za povrat troškova
- utvrđene sve relevantne činjenice iz kojih nedvojbeno proizlazi da je u konkretnom slučaju došlo do kršenja ugovornih obveza ugovornog subjekta Zavoda te
- nalaz, mišljenje i ocjena liječničkog povjerenstva Zavoda u kojoj je utvrđeno da se radi o korištenju zdravstvene zaštite koja je medicinski indicirana za osiguranu osobu i na koju ima pravo u skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i općim aktima Zavoda.
Posebno: nemogućnost naknade troškova korištene zdravstvene zaštite
Osigurana osoba nema pravo na naknadu troškova obavljene zdravstvene zaštite na teret obveznog zdravstvenog osiguranja ako je:
- zdravstvenu zaštitu koristila u neugovornoj zdravstvenoj ustanovi ili u neugovornoj ordinaciji privatne prakse
- zdravstvenu zaštitu koristila na području Republike Hrvatske kod ugovornih subjekata Zavoda mimo uvjeta i načina propisanih Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i općim aktima Zavoda (bez uputnice)
- zdravstvenu zaštitu koristila u inozemstvu mimo uvjeta i načina propisanih Zakonom i općim aktima Zavoda
- nabavila ortopedsko ili drugo pomagalo kod neugovornog isporučitelja ili u inozemstvu, odnosno kod ugovornog subjekta, ali bez prethodnog odobrenja Zavoda i ovjere potvrde o pomagalu od strane Zavoda
- kupila lijek koji nije utvrđen Osnovnom listom lijekova i Dopunskom listom lijekova
U navedenim slučajevima obvezna je u cijelosti snositi nastale troškove.
Pravo na smještaj uz dijete
Cjelodnevni smještaj uz dijete
Radi se o pravu na cjelodnevni (24-satni) smještaj koje se ostvaruje ovisno o odgovarajućim smještajnim kapacitetima ustanove.
Pravo ostvaruje osigurana osoba:
- majka djeteta pod uvjetom da je jedina prehrana djeteta majčino mlijeko, odnosno da postoji potreba dojenja djeteta, a što utvrđuje izabrani doktor djeteta, odnosno doktor bolničke ustanove u kojoj se dijete liječi,
- jedan od roditelja djeteta s teškoćama u razvoju koje o tome u skladu s posebnim propisima posjeduje odgovarajuće rješenje nadležnog tijela, odnosno nalaz i mišljenje nadležnog tijela vještačenja, a na prijedlog odjelnog doktora ugovorne bolničke ustanove u kojoj se dijete liječi.
Bitno: Roditelj djeteta s poteškoćama u razvoju koje o tome u skladu s posebnim propisima posjeduje odgovarajuće rješenje nadležnog tijela, odnosno nalaz, mišljenje i ocjenu nadležnog tijela vještačenja ima pravo na cjelodnevni smještaj uz dijete bez obzira na dob djeteta. Pravo se ostvaruje na osnovi uputnice za bolničko liječenje djeteta na kojoj se naznačuje potreba cjelodnevnog smještaja majke uz dijete radi dojenja odnosno potreba cjelodnevnog smještaja roditelja uz dijete s teškoćama u razvoju, Osigurana osoba koja ostvaruje pravo na smještaj nije obvezna sudjelovati u troškovima zdravstvene zaštite, a osiguranik koji u skladu s odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju može ostvariti pravo na naknadu plaće, za vrijeme tog smještaja ima pravo na naknadu plaće na ime privremene nesposobnosti za rad zbog njege djeteta.
Dnevni smještaj uz dijete
Radi se o pravu na dnevni smještaj (ne i noćenje).
Pravo pripada jednom od roditelja, pod uvjetom:
- da je dijete mlađe od 5 godina
- da se nalazi na bolničkom liječenju u ugovornoj zdravstvenoj ustanovi za liječenje djece oboljele od akutnih bolesti
BITNO! Roditelj djeteta s poteškoćama u razvoju koje o tome u skladu s posebnim propisima posjeduje odgovarajuće rješenje nadležnog tijela, odnosno nalaz, mišljenje i ocjenu nadležnog tijela vještačenja ima pravo na dnevni smještaj uz dijete bez obzira na dob djeteta, ako je to predložio odjelni doktor bolničke ustanove u kojoj se dijete liječi. Pravo se ostvaruje na prijedlog odjelnog doktora ugovorne bolničke ustanove u kojoj se dijete liječi, a na temelju uputnice koju izdaje izabrani doktor djeteta. Osigurana osoba koja ostvaruje pravo na smještaj nije obvezna sudjelovati u troškovima zdravstvene zaštite, a osiguranik koji u skladu s odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju može ostvariti pravo na naknadu plaće, za vrijeme tog smještaja ima pravo na naknadu plaće na ime privremene spriječenosti za rad zbog njege djeteta.
Pravo na smještaj uz dijete oboljelo od maligne bolesti ili srodne bolesti koja neposredno ugrožava život
Osigurana osoba – jedan od roditelja djeteta mlađeg od 18 godina, oboljelog od maligne bolesti ili srodne bolesti koja neposredno ugrožava život , koje se nalazi na bolničkom liječenju u ugovornoj bolničkoj ustanovi (klinički bolnički centar, klinička bolnica, klinika) koja liječi djecu oboljelu od malignih bolesti ili srodnih bolesti koje neposredno ugrožavaju život ima pravo, ovisno o smještajnim kapacitetima ugovorne bolničke ustanove, na cjelodnevni smještaj uz dijete za vrijeme njegovog bolničkog liječenja, a na osnovi iste uputnice kojom je dijete upućeno na bolničko liječenje. Osigurana osoba koja ostvaruje pravo na smještaj nije obvezna sudjelovati u troškovima zdravstvene zaštite, a osiguranik koji u skladu s odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju može ostvariti pravo na naknadu plaće tijekom privremene spriječenosti za rad, za vrijeme tog smještaja ima pravo na naknadu plaće na ime privremene spriječenosti za rad zbog njege djeteta.
U slučaju da ugovorna bolnička zdravstvena ustanova nema smještajnih kapaciteta roditelj djeteta ostvaruje pravo na naknadu troškova smještaja do maksimalnog iznosa po danu u visini neoporezivog iznosa dnevnice za službeno putovanje u zemlji (za mjesto udaljeno najmanje 30 kilometara i koje službeno putovanje traje više od 12 sati dnevno) utvrđene Pravilnikom o porezu na dohodak.
Radi ostvarivanja tog prava potrebno je da bolnica nakon završetka liječenja ispuni tiskanicu pod nazivom “Potvrda o boravku roditelja uz dijete na bolničkom liječenju” i dostavi ju u nadležni regionalni ured, odnosno područnu službu HZZO-a koji će izvršiti naknadu troškova roditeljima. Naknadu troškova moguće je izvršiti u visini od 170,00 kuna po danu.
Pravo na smještaj uz dijete u specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju
Na prijedlog izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite, a na osnovi mišljenja doktora specijalista određene specijalnosti, liječničko povjerenstvo područne službe, regionalnog ureda Zavoda iznimno može odobriti boravak uz dijete u specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju osiguranoj osobi – jednom od roditelja ili osobi koja skrbi o djetetu u sljedećim slučajevima:
- kada se provodi točno određen i utvrđen programa “mama – dijete” za izobrazbu roditelja, odnosno osobe koja skrbi o djetetu, za dijete do navršene 3. godine života
- kada je u provođenju bolničke medicinske rehabilitacije djeteta s posebnim zdravstvenim potrebama potrebna prisutnost roditelja, odnosno osobe koja skrbi o djetetu.
Iznimno, bez potrebe prethodnog odobrenja liječničkog povjerenstva Zavoda, pravo na boravak uz dijete, ovisno o odgovarajućim smještajnim kapacitetima specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju, ima:
- osigurana osoba – majka djeteta pod uvjetom da je jedina prehrana djeteta majčino mlijeko, odnosno da postoji potreba dojenja djeteta, a što utvrđuje izabrani doktor djeteta, odnosno doktor bolničke ustanove u kojoj se dijete liječi,
- osigurana osoba – jedan od roditelja djeteta s teškoćama u razvoju koje o tome u skladu s posebnim propisima posjeduje odgovarajuće rješenje nadležnog tijela, odnosno nalaz i mišljenje nadležnog tijela vještačenja.
Za vrijeme smještaja uz dijete roditelj nije obvezan sudjelovati u pokriću troškova smještaja.
Pravo na smještaj uz dijete za vrijeme njegova bolničkog liječenja u inozemstvu
Iznimno, na osnovi prijedloga nadležnog referentnog centra, doktora specijalista, odnosno liječničkog konzilija ugovorne zdravstvene ustanove u kojoj se osigurana osoba – dijete liječi, te nalaza, mišljenja i ocjene liječničkog povjerenstva Direkcije HZZO-a, pravo na smještaj uz dijete koje se upućuje na liječenje u inozemstvo može se odobriti osobi koja je kao pratitelj djeteta navedena u rješenju o upućivanju djeteta na liječenje u inozemstvo, i to:
- majci djeteta ako je jedina prehrana djeteta majčino mlijeko ili ako postoji potreba dojenja djeteta
- jednom od roditelja ili osobi koja skrbi o djetetu mlađem od 5 godina ako to zahtijeva zdravstveno stanje djeteta.
- iznimno, uz obrazloženje medicinskih razloga, može se odobriti smještaj i uz dijete starije od 5 godina, ako to zahtijeva zdravstveno stanje djeteta
Na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja osiguravaju se sredstva za smještaj do maksimalnog iznosa po danu u visini dnevnice utvrđene Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava Državnog proračuna, preračunato u kune prema srednjem tečaju Narodne banke Republike Hrvatske važećeg na dan obračuna tih troškova.
Pravna zaštita
Izdavanje rješenja u upravnom postupku
Prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja se, u pravilu, ostvaruju bez donošenja rješenja, a na temelju odgovarajuće dokumentacije utvrđene ovim Zakonom i općim aktima Zavoda donesenim na temelju Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. O pravima iz obveznoga zdravstvenog osiguranja odlučuje se rješenjem na zahtjev osigurane osobe, osim ako Zakonom nije drukčije propisano.
U navedenim postupcima odlučuje se primjenjujući odredbe Zakona o općem upravnom postupku.
Dvostupanjsko rješavanje
Radi zaštite prava utvrđenih Zakonom, osiguranim osobama se u Zavodu osigurava dvostupanjsko rješavanje u postupku koji je pokrenula osigurana osoba. Protiv drugostupanjskog rješenja Zavoda nije dopuštena žalba, već se protiv njega može pokrenuti upravni spor.
O pravima iz obveznoga zdravstvenog osiguranja rješava:
- u prvom stupnju – ustrojstvena jedinica regionalnog ureda Zavoda nadležna prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta osigurane osobe,
- u drugom stupnju – Direkcija Zavoda.
Žalba protiv rješenja donesenog u prvom stupnju ne odgađa izvršenje rješenja.
Pučki pravobranitelj
Smatrate li da je neko pravo građana ugroženo nezakonitim ili nemarnim radom tijela državne uprave i tijela s javnim ovlastima, molimo, obratite se pučkom pravobranitelju.