Kako stati na kraj s ilegalnim domovima?!

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

Kako vrijeme prolazi problem postaje sve veći, ilegalnih domova za starije sve je više, dok s druge strane ako nekoga trebate smjestiti u dom Vi nemate informaciju je li on legalan, ilegalan, obiteljski dom i slično, a za donošenje odluke to je veoma bitna stavka.

Nedavno su u  emisiji Otvoreno HTV-a, gostovali  Zvjezdana Bogdanović, savjetnica ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Željko Kolar, krapinsko-zagorski župan, Pavo Ćorluka, predsjednik HUP-a – Udruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi, Romana Galić, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Zagreba i Karolina Martinus, ravnateljica Doma za starije osobe Sveta Ana Zagreb. Tema razgovora bili su ilegalni domovima za starije i nemoćne koji rade bez dozvola, a čiji korisnici žive u zaista lošim uvjetima.

 

Ilegalni domovi su od inspektora dobili rješenje o zatvaranju i nemogućnosti pružanja socijalnih usluga u narednom razdoblju. Svaki taj vlasnik doma koji dobije takvo rješenje dužan je obavijestiti obitelji korisnika, rekla je Zvjezdana Bogdanović.

Dodala je da mora postojati neko vrijeme u kojem će se izmjestiti korisnici. Što se tiče korisnika u 16 nelegalnih domova dio ih je još u njima, jer obitelji traže drugo rješenje, istaknula je Bogdanović.

Napominje da sustav nadzora u domovima postoji. Navodi da su to redovni nadzor pružatelja usluga u sustavu socijalne skrbi, izvanredni nadzor koji ide preko prijava te kontrolni nadzor koji provode inspektori ovisno o tome kakva su se rješenja donosila u ovom izvanrednom ili redovnom nadzoru.

„U protekla 2 mjeseca provedena su 32 nadzora, a od toga je 50% bilo na pružateljima usluga osobama starije životne dobi, kazala je i dodala da je povećan broj inspektora sa 10 na 30. Čak i da imamo 1000 inspektora, ako se kao građani dovoljno ne osvijestimo i ne prijavljujemo svaku nepravilnost, nećemo moći stati na kraj nekim situacijama.“

 

 

Nijedan korisnik u ilegalnom domu nije s rješenjem centra za socijalnu skrb.

„Korisnici će moći odabrati što žele“, dodaje Bogdanović, onda kada u svakom gradu budemo imali umjesto jednoga barem tri doma. Tada će imati izbor.

Željko Kolar, krapinsko-zagorski župan, smatra da svi zajedno trebamo tražiti rješenja kako bi takvih slučajeva bilo što manje. 

 

„Nevjerojatno mi je da se netko upušta u takvu avanturu nakon što se dogodilo ono u Andraševcu. Mi kao županija dajemo rješenje za domove. Ove godine smo 14 prijava poslali u Ministarstvo. Naše kompetencije nakon toga prestaju. Neki domovi prijavljeni su po nekoliko puta. Za jedan dom je pokrenut sudski postupak, u veljači je inspekcija izdala rješenje o zabrani rada, a dom danas još uvijek radi“, rekao je. Smatra da bi kazne trebale biti dosta veće. 

 

Pavo Ćorluka, predsjednik HUP-a – Udruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi i vlasnik doma za starije, istaknuo je da veća pozornost treba biti usmjerena i prema korisnicima.

„Moramo korisnicima omogućiti da znaju u kakav dom ulaze. Ako nekoga trebate smjestiti u dom nemate informaciju je li on legalan, ilegalan, obiteljski dom i slično. Mi u HUP-u zagovaramo da se ilegalni domovi detektiraju. Fali nam novi zakon. Nemamo metodologiju izračuna cijena. Stvorili smo dvije kategorije ljudi – one povlaštene koje mi financiramo i one koji se sami financiraju“, dodao je. 

Romana Galić, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Zagreba kaže da je u Zagrebu 11 domova, od toga je 10 onih kojima su prenesena osnivačka prava, a  jedan je potpuno u vlasništvu grada Zagreba. Ukupni kapacitet je 4.000 korisnika. Imamo i 27 privatna doma, 34 obiteljska, a šest je pružatelja usluga bez osnivanja ustanove. Ukupni je kapacitet za to 6.458 osoba, dodala je.

 

„Imali smo na deseteke prijave, a na svaku smo reagirali prema nadležnom ministarstvu“, izjavila je Galić.

Karolina Martinus, ravnateljica Doma za starije osobe Sveta Ana Zagreb, kaže da taj dom ima 305 korisnika, a za njih ima 120 radnika koji se o njima skrbe. Potvrdila je da ima i redovne inspekcije. Smatra da treba postojati pomno dugoročno planiranje zbrinjavanje stanovništva.

„Evidentno je da je u Hrvatskoj sve više starije populacije i problem će biti sve veći što vrijeme više prolazi“, ističe.

Ćorluka smatra da su malim mjestima potrebni obiteljski domovi, da probleme u njima treba rješavati, a ne domove gasiti.„Moramo im pomoći da se dignu na razinu kao što to postoji u Austriji, Slovačkoj, Češkoj i slično“, kaže.

Bogdanović je objasnila da su obiteljski domovi zamišljeni kao nešto što bi trebalo biti nastavak svakoj starijoj osobi koja više ne može ostati u vlastitoj biološkoj obitelji, da nastavi živjeti obiteljskim životom.

„Nedopustivo je da osnivač obiteljskog doma ne živi u objektu u kojem je osnovao taj dom. To je prvi preduvjet. Drugi je preduvjet da članovi obitelji rade u tom domu i da zaposle onoliko ljudi koliko je potrebno sukladno pravilniku o minimalnim uvjetima da se može postići visoka kvaliteta te usluge. Nedostaci koji se događaju su upravo krešenje onoga što je navedeno. Nikome nije u interesu ugasiti obiteljske domove“, dodala je.

Također je istaknula je da se obiteljskim domovima treba dozvoliti da postoje i dalje, ali će se, kako kaže, smanjiti njihov broj.

„Nitko me ne može uvjeriti da s 20 ljudi u jednom prostoru možemo živjeti obiteljskim životom. Koja je to obitelj  u Hrvatskoj koja ima 20 članova plus još obitelj koja o njima brine i radi ondje“, upitala je Bogdanović.

Ćorluka se s tim ne slaže i tvrdi da je ekonomski neisplativo imati domove s manje od 20 korisnika.

Smještajnih jedinica za starije i nemoćne je premalo, liste čekanja su preduge. Poteškoće se javljaju sa svih strana, osobe u ilegalnim domovima žive  u izrazito nehumanim uvjetima. Vrlo je teško za povjerovati da će netko tome ubrzo stati na kraj uz sve kontrole i inspekcijske nadzore. Loptica se samo prebacuje, a stari i nemoćni prepušteni su sami sebi u situaciji u kojoj se nitko od nas ne bi želio pronaći!

Koji je vaš favorit za gradonačelnika Grada Zagreba?
Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?