Pratite li vijesti i medijske natpise, zasigurno ste nebrojeno puta čuli da je netko stavljen u diskriminirajući položaj, da treba stati na kraj diskriminaciji i poraditi na mjerama suzbijanja. U društvu se pod diskriminacijom u većini slučajeva podrazumijeva svojevrsni oblik nepravde koji se dogodio pripadniku određene grupe ljudi, bez njegove krivnje. Međutim, diskriminacija i nepravda ipak su dva, iako povezana, veoma različita pojma. Ovdje ćemo vam pobliže razjasniti u kojim životnim situacijama se prema sudskoj praksi može, odnosno ne može smatrati da ste vi ili netko vama blizak stavljeni u diskriminirajući položaj.
Zakonom o suzbijanju diskriminacije (Narodne novine 85/2008, 112/2012) diskriminacijom se smatra stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe, kao i osobe povezane s njom rodbinskim ili drugim vezama po osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije. Kako Zakon ipak predviđa veći broj osnova za diskriminaciju, a ovdje ih nije moguće detaljnije sve obuhvatiti, nastojat ćemo se fokusirati na diskriminaciju temeljem dobi.
Neki od svakodnevnih slučajeva koji se ne mogu smatrati diskriminacijom temeljem dobi jesu zabrana prodaje alkoholnih pića i cigareta maloljetnicima, ugovaranje premija osigurnina i drugih uvjeta u osiguranju na temelju dobi, određivanje prikladne i primjerene najviše dobi kao razloga za prestanak radnog odnosa, sukladno uvjetima za stjecanje prava na starosnu mirovinu. Jednako tako dopušteno je određivanje najniže ili najviše dobi i/ili profesionalnog iskustva i/ili stupnja obrazovanja kao uvjeta za zasnivanje radnog odnosa, ali nije dopušteno odbiti zapošljavanje osobe samo iz razloga što je navršila 60 ili više godina života.
Prema izvješću Pučke pravobraniteljice za 2017. godinu radnici stariji od 50 godina imaju, u usporedbi s drugim dobnim skupinama, daleko veću stopu rasta nezaposlenosti, a kada jednom izgube posao, gotovo redovito postaju dugotrajno nezaposleni i vrlo su im male šanse za ponovni ulazak na tržište rada. Iako Zakon o radu jamči zaštitu od diskriminacije, između ostaloga i temeljem dobi, prema istraživanju portala MojPosao, 56% ispitanika navodi da se često susreće s oglasima za zapošljavanje u kojima se spominje dobna granica. Dvije trećine sumnja da nisu dobili posao zbog svoje dobi, 31% jer su premladi, 35% zato što su prestari, a nekima je to i eksplicitno rečeno.
Kao što nadalje stoji u spomenutom izvješću prema podacima Eurofondovog Istraživanja o kvaliteti radnih uvjeta, prema kojima je kvaliteta uvjeta rada u RH bitno niža nego u zemljama zapadne Europe, pri čemu su u posebno teškom položaju upravo radnici stariji od 50 godina. Unatoč dokazima da su oni barem jednako dobri, a često i pouzdaniji i motiviraniji za poslove od mlađih zaposlenika, udio radnika u dobi od 55 do 64 godine, u ukupnoj zaposlenoj populaciji, jedan je od najnižih u Europskoj Uniji i iznosi svega 38,1%, dok je prosjek Europske Unije 55,2%.
Osim tržišta rada dobna diskriminacija pojavljuje se i u drugim područjima poput sustava zdravstvene zaštite. U struci je, kako iz navedenog istraživanja proizlazi, dosta uvriježeno mišljenje kako starije osobe odlaze liječniku zato što im je dosadno ili su umišljeni bolesnici, što ugrožava ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu te negativno djeluje na dostojanstvo i samopouzdanje, a često demotivira za odlazak liječniku i rezultira zanemarivanjem zdravstvenih tegoba. Međutim, kao poprište dobne diskriminacije koja se ogleda u ignoriranju potreba starijih osoba često se spominju i ostali pružatelji javnih usluga izvan sustava zdravstvene zaštite.
Stoga, ukoliko smatrate da ste diskriminirani na jedan od navedenih načina, ili na bilo koji drugi način pritužbu možete predati pučkoj pravobraniteljici kao središnjem tijelu za suzbijanje diskriminacije u Republici Hrvatskoj. Prije predaje pritužbe, sve informacije o ovom problemu mogu se dobiti na broju 01/4851-854, svakim radnim danom od 9 do 13 sati. Ne riješite li svoj problem podnošenjem pritužbe, zaštitu od diskriminacije možete potražiti i sudskim putem.
Dipl.uir.Maja Jurić
Vijesti
Prst sudbine
Anđeli na zemlji
Je li ovo zaista istina kada se spominje starost i mudrost?
tag: diskriminacija starijih
