Stoga je jetra i česta meta bolesti, od akutne do kronične upale odnosno od hepatitisa do ciroze, čime dolazi do propadanja tkiva jetre. Budući da se kemijski sastav i masa jetre normalno jako mijenjaju ovisno o vrsti uzetih namirnica i ritmu obroka, prehrana koja štititi jetru pomaže jetrenim bolesnicima. Pri tome je važno da takva prehrana, odnosno dijeta, odgovara stanju bolesnika i da se njome dnevno unese u organizam točno potrebna količina kalorija potrebnih za normalno funkcioniranje organizma, te za umni i tjelesni rad. Jetrenim bolesnicima normalne tjelesne težine pomaže odgovarajuća kombinacija namirnica, koja u pet dnevnih obroka uzetih u pravilnim razmacima, osigurava 1.500 do 2.000 kcal.
Budući da se u jetri proteini, odnosno njihove sastavne jedinice aminokiseline raspodjeljuju prema tkivima gdje je potrebna izgradnja novih bjelančevina, ona ima ulogu svojevrsnog „bazena” ili „poola” u koji dolaze sve aminokiseline koje se resorbiraju u crijevima iz hrane. Dio tih aminokiselina (oko 4%) razgrađuje se na biološki važne spojeve potrebne za normalan rad i funkcioniranje fizioloških funkcija organizma. Ako se u organizam unosi više bjelančevina, u jetru će stizati i veće količine aminokiselina koje će se tu metabolizirati.
Njihovim metabolizmom nastaje amonijak i nadasve je važno da količina nastalog amonijaka ne optereti dodatno jetru, jer ovaj organ mora za eliminaciju amonijaka i njegovu pretvorbu u ureu dodatno trošiti velike količine energije. Kod jetrenih bolesnika dopušteno je na svaki kilogram tjelesne težine uzeti oko 1 gram bjelančevina. Od toga bi 60% trebalo biti iz mesa i mlijeka, a 40% iz biljaka. Svaka degeneracija tkiva jetre smanjuje njen kapacitet za detoksikaciju krvi i dodatno šteti i bubrezima. Osim toga, jetra stvara žuč koja je potrebna za normalnu apsorpciju masti u crijevima. Žuč djeluje kao emulgator, deterdžent, koji raspršuje mast u fine čestice koje se tako lakše razgrađuju i upijaju iz crijeva u krv. Danas je vrlo česta bolest povezana s nastankom žučnih kamenaca koji sprječavaju normalno lučenje žuči i zaustavljaju put žuči iz jetre preko žučovoda u crijeva.prenosi
Žučni kamenci vrlo često nastaju kod osoba koje imaju povećane vrijednosti ukupnih lipida, triglicerida ili kolesterola u krvi. Stoga se i jetrene bolesti, poput kroničnog hepatitisa i ciroze, vrlo često javljaju uz povećane vrijednosti masnoća u serumu. Takvim bolesnicima se uz dijetu koja se sastoji od namirnica koje štite i potiču bolji rad jetre i učinkovitije lučenje žući, predlaže i redukcijska dijete koja zagovara smanjenje ukupnog dnevnog unosa kalorija. Jedna je osobina u prehrani bolesnika koji boluju od pojedinih bolesti jetre stalno prisutna – u prehranu se moraju unijeti velike količine gorkog povrća, manje količine lako razgradivih proteina, maslinovo ulje, a istovremeno se mora izbjegavati konzumacija alkoholnih pića.
