Imate loš vid, a naočale ne pomažu? Provjerite da nemate ovu očnu bolest

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

Svi problemi s očima počinju s lošim vidom, govori liječnik Dean Šarić, stručnjak u očnoj poliklinici. Prve simptome bolesti većinom svi previde i problem rješavaju naočalama s dioptrijom, ali kako bolest napreduje, korekcija vida naočalama ili mekanim kontaktnim lećama više ne donosi rezultate. Znak koji nam pokazuje da nešto nije u redu je obično taj kada nam vid na jednom oku postane izrazito lošiji nego na drugome, na kraju dolazi dijagnoza bolesti po nazivu keratokonus. Poremećaj očiju koji, prema podacima Nacionalne keratokonus zaklade, napada 54 od svakih 100.000 ljudi u svjetskoj populaciji.

Keratokonus je najčešća degenerativna promjena rožnice, karakterizirana neupalnim progresivnim stanjivanjem rožnice, koja dobiva konusni oblik. Pogađa oko jednu osobu na dvije tisuće stanovnika, češće kod muškaraca nego u žena. Pojavljuje se kod svih populacija širom svijeta, iako se javlja češće kod nekih etničkih skupina.

Keratokonus se najčešće dijagnosticira u adolescentskoj dobi. Za sada je poznato kako ima nasljednu genetsku podlogu zbog čega se preporučuje napraviti Pentacam snimanje rožnice i kod mlađih članova uže obitelji (braća, sestre, sinovi, kćeri). Najraniji oblici keratokonusa mogu se korigirati običnim naočalama, no kod većine pacijenata s keratokonusom potrebne su posebne tvrde plinopropusne kontaktne leće. Keratokonus općenito počinje utjecati na ljude u dobi između 10 i 25 godina, no nije rijetkost da se ova očna bolest počinje javljati i u najranijoj dobi, i redovni pregledi su zato ključni za rano otkrivanje bolesti.

Točan uzrok keratokonusa je još uvijek nepoznat, ali se smatra da je povezan s lošom enzimskom aktivnošću unutar rožnice. Utvrđena je i genetska predispozicija obzirom da se češće javlja u obiteljima u kojima je već dijagnosticiran keratokonus. Progresija keratokonusa je brža kod pacijenata s Downovim sindromom. Smatra se da bolest obično zahvaća oba oka, ali najčešće jedno oko ima više izraženu progresiju bolesti. Obično najviše napreduje u adolescentskoj dobi i potom se stabilizira (iako nije pravilo).

Simptomi keratokonusa su da najčešće dolazi do jednostranog pada vidne oštrine zbog progresivne miopije i astigmatizma koji postaje iregularan. Glavni znaci su: centralno i paracentralno istanjenje strome rožnice (zaprima konusni oblik).

Za ovu degenerativnu bolest rožnice, danas, na sreću, postoje kvalitetna i trajna rješenja. Ukoliko uočite i najmanje smetnje vida posjetite liječnika kako bi spriječili trajno oštećenje vida.

Davorka Ožura

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?