Čak punih deset godina bilo je potrebno da se u Hrvatskoj standard mjeren paritetom kupovne moći popravi sa 63 posto europskog prosjeka na preklanjskih 65 posto. Prema najnovijim podacima Eurostata, europskog statističkog ureda, koji je 245 europskih NUTS 2 regija usporedio na temelju standarda kupovne moći kojim se isključuju razlike između razina cijena među zemljama. Naime, tom usporedbom je prikazano su u pretprošloj godini kontinentalna i jadranska Hrvatska, na 191. i 195. mjestu, sa 64, odnosno 66 posto europske prosječne kupovne moći, zajedno sa nerazvijenim regijama Poljske, Grčke, Bugarske, Rumunjske, Italije i Francuske. Tako prema izvješću, Guadeloupe u Karipskome moru dijeli 195. mjesto s jadranskom Hrvatskom, sa 64 posto standarda kupovne moći od europskog prosjeka, piše Slobodna Dalmacija.
Odmakli Slovenci
„ Slovenci su nam u tri posljednje godine pobjegli za 3,7 posto, a toliki rast gospodarstva Hrvatska nije imala još od 2008. godine. Dok su nam Slovenci odmakli, Bugari su nam se približili za 5,8 posto, pa postoji mogućnost da Hrvatsku do kraja mandata ove Vlade prestigne i Bugarska“ rekao je za Slobodnu Dalmaciju dr. Guste Santini. Santini neumorno ponavlja da se nećemo dobro provesti ne okrenemo li se resursima i ne krene li Hrvatska u ozbiljnu reindustrijalizaciju, te naglašava kako nikada nismo posložili strategiju razvoja niti smo imali nekakav iskorak, te upozorava da je Čehoslovačka između dva svjetska rata bila iznimno razvijena, bila je manufaktura Austro-Ugarske s razvijenom industrijom, Mađarska je imala poljoprivredu, Austrija trgovinu i politiku, a Hrvatska je bila samo periferija.
Međutim, da ima članstvo u Europskoj uniji, Srbija bi kao zemlja zaostajala s 41 posto europskog standarda kupovne moći, pokazuju podaci Eurostata, prema kojima bi regija južne i istočne Srbije s 26 posto europskog standarda bila najnerazvijenija, ali bi zato beogradska regija, koja je danas na 70 posto prosječnog europskog standarda kupovne moći, prestigla hrvatske regije te bi bila na 176. mjestu među europskim regijama.
Cijeli život radimo kako bismo kasnije ubrali “plodove rada” kroz siromaštvo
Zemlje s kojima se Hrvatska obično uspoređuje većinom su kroz razdoblje od 2009. do kraja pretprošle godine imale izrazito visoki rast. Rumunjska je na 70 posto prosječnog europskog standarda, a 2009. je bila lošija od Hrvatske i na 52 posto standarda. Premda ta zemlja ima regija koje su zaostalije od hrvatskih, ima i znatno boljih regija. Izrazito visoko, 13. mjesto među europskim regijama, sa 160 posto europskog prosjeka, rumunjski Bukurešt dijeli s poljskom Varšavom, dok je Slovačka Bratislava 12. među europskim regijama jer joj standard kupovne moći za čak 62 posto nadmašuje prosjek Unije, te Budimpešta koja je sa 151 posto zauzela 19. mjesto među regijama.
Nedostižna Češka
Bugarska regija Severozapaden i francuski Mayotte već godinama prati glas najnerazvijenije regije, sa samo 32 posto europskog prosjeka kupovne moći. Iako, većina bugarskih regija znatno zaostaje za hrvatskima, ipak, dvije bugarske regije su znatno bolje, pa je tako Yugozapaden sa Sofijom na 89 posto europskog prosjeka, što joj je osiguralo čak 116. mjesto među europskim regijama.
Iako je Hrvatska u tranziciju ušla kao jedno od najrazvijenijih gospodarstava, a danas je na pala vrlo nisko, na korak do začelja, u proteklih deset godina je napredovala samo dva postotna boda po indeksu kupovne moći, dok je Bugarska u istom periodu skočila s devet postotnih bodova na 53 posto EU kupovne moći. U istom vremenskom razdoblju tako je Estonija porasla 19 postotnih bodova, na 84 posto, Poljska 13 postotnih bodova, na 73 posto, Mađarska osam postotnih bodova, na 73 posto, Letonija je imala porast za 16 postotnih bodova, na 69 posto, Litva je porasla za čak 27 postotnih bodova, s 57 na 84 posto europskog prosjeka.
ENERGETSKO SIROMAŠTVO – Kad zima pojede nadu: “Smrt bolja od penzije”
