Državna tajnica uz sve izgubljene tužbe unaprijeđena na novu veću funkciju

Spomenka Đurić Državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije  je iz Ministarstva ispratila ministre Gabrijelu Žalac i Marka Pavića, ali kako prenosi 24sata, uspjela je potpisati više od 1700 nezakonitih rješenja. Umjesto otkaza je, doznaje isti portal, dobila za nagradu novu funkciju u Upravno vijeće Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Kada spominjemo financiranje projekata stvari su kristalno jasne! Kad netko ima projekt kojeg želi financirati iz EU fondova, javlja se ministarstvu koje zatim odlučuje o dodjeli sredstava. Projekt može i ne mora proći, a prijavitelj ima pravo na prigovor ministarstvu koje će zatim donijeti rješenje o prigovoru. Ta rješenja je godinama potpisivala Spomenka iako nema pravo na to. Zakon o općem upravnom postupku je jasan: O rješenjima mora odlučivati ministar ili ministrica.

U međuvremenu su neki od podnositelja zahtjeva kojima je državna tajnica potpisivala rješenja odlučili potražiti sudsku zadovoljštinu i podigli su dvanaest tužbi. Ministarstvo je glatko izgubilo svih dvanaest. Postavlja se pitanje zašto je onda Spomenka uopće potpisivala rješenja ako na to zakonom nema pravo?

Štoviše, činila je to od 2017. do srpnja 2020., do dolaska aktualne ministrice Nataše Tramišak, prikupivši zavidnu brojku od preko 1700 potpisanih rješenja, od čega ih je preko 700 u zamjenu za ministra, što je činila po ovlaštenju Žalac i Pavića. Logično je zaključiti da ostalih tisuću, što nam je i neslužbeno potvrđeno iz ministarstva, nisu bili potpisani u zamjenu za ministre.

Na sudu su se branili da nisu radili u suprotnosti sa zakonom i dostavili su više odluka ministarstva koje državnu tajnicu ovlašćuju za potpisivanje akata. Međutim, sud je odbio njihove argumente i rezolutno zaključio da samo ministri smiju potpisivati rješenja. Iz čega proizlazi da su rješenja koja je potpisala Spomenka Đurić neovlašteno potpisana.

Ministarstvo je dosad tužiteljima isplatilo 43 tisuće kuna, a postavlja se pitanje i hoće li onda i svi ostali koji se smatraju zakinutima u rješenjima tužiti ministarstvo. korist ili je prouzročena znatna šteta, slijedi kazna zatvora od jedne do dvanaest godina, prenosi 24sata.

Uhljebi su dio hrvatske svakodnevice do toga stadija da je taj naziv postao jedan od najkorištenijih u državi, a najvećim dijelom se koristi u svrhu politike i njima sklonih kadrova koji su se, zahvaljujući stranačkim karticama, uvukli u sve pore društva.

Davorka Ožura