PREDUGE LISTE ČEKANJA U JAVNIM DOMOVIMA
Javni domovi su sinonim za preduge liste čekanja. Tako se na red za dobivanje smještaja čeka se od dvije do čak 15 godina, a kapacitet javnih domova je oko 11.000 mjesta. Hrvatska u domovima za starije i nemoćne ima ukupno 25.423 mjesta. Kada uzmemo u obzir broj umirovljenika, posve je jasno da je smještaj dostupan za samo dva posto njihove populacije. Međutim, pojašnjenje oko dugačkih lista čekanja vrlo je jednostavno, govori se kako te liste nisu stvarni pokazatelj potreba za smještajem, jer svaki se korisnik može prijaviti u nekoliko domova u svojoj ili bilo kojoj drugoj županiji u Hrvatskoj, stoga ostaje otvoreno pitanje, iz kojeg se razloga do sada nije organiziralo centralno prijavljivanje za smještaj u javni dom, kojim bi se uveo red i bile bi poznate stvarne brojke.
SKRB O STARIJIMA – Udomiteljske obitelji kao alternativa
Naime, neorganiziranost ne čudi nikoga, pogotovo osvrnemo li se na to da svakim stranačkim izborima “socijalna politika” pripaja se drugom Ministarstvu (Ministarstvo zdravstva i socijalne politike, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i sad trenutno Ministarstvo za rad, mirovinski sustav, obitelji i socijalne politike), izgleda kako je taj resor nebitna stavka u državi, pa se svako malo radi reorganizacija i ustrojstvo, umjesto da stvari u tom dijelu postave na svoje mjesto.
Situacija izazvana pandemijom koronavirusa dodatno je produljila liste čekanja na smještaj, razlog tome su posebni uvjeti za prijem u dom (koji je jedno vrijeme bio i zabranjen osim u hitnim slučajevima), ali i prenamjena soba za smještaj osoba u dom, u sobe za izolaciju, čime se kapacitet soba u javnim domovima za starije znatno smanjio.
Iako, kriteriji za smještaj u dom ne ovise o imovinskom cenzusu, što je najveća kritika koja se odnosi na kriterije za smještaj u javnim domovima. Prednost ostvaraju neke skupine starijih osoba sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi, Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te Zakonu o najmu stanova. Hrvatska tako nudi 223 kreveta na 100.000 stanovnika, prema podacima iz 2014. g, i nalazi se na samom dnu ljestvice u usporedbi s europskim zemljama, u Njemačkoj za usporedbu taj broj iznosio je 1.120 kreveta. Prema tim podacima zaključujemo kako je krajnje vrijeme za stvarne promjene.
Otkriveno čak 16 ilegalnih domova za starije: Unatoč zabrani smještali su oko 220 korisnika
U PRIVATNIM DOMOVIMA DRUGAČIJA POLITIKA
Osvrnemo li se na smještaj u privatnim domovima za starije, liste čekanja kao takve ne postoje. Kada se osoba odluči za smještaj u privatnom domu, uglavnom se to dogodi u razumnom roku, unutar par dana do par mjeseci, pa ako mjesta u izabranom privatnom domu nema, slobodno mjesto će pronaći u nekom drugom prema vlastitom izboru. Iako, oni privatni domovi koji su radi prepoznati na tržištu radi kvalitete koju nude, stvaraju manje liste čekanja, ali u tom smislu da prazna mjesta unutar smještajne jedinice popune unutar par dana.
Budući da se broj privatnih domova stalno povećava, to je očito isplativ biznis, iako ga uglavnom ne sufinancira država. Samo manji dio obiteljskih domova odlučio je ući u mrežu socijalne skrbi, za razliku od privatnih domova koji većinom imaju ugovor s državom te po potrebi smještaju i korisnike koji imaju pravo na subvencionirani smještaj, a time te domove kontroliraju resorne inspekcije.
13 000 UPITA MJESEČNO
Prema nekim statistikama mjesečno oko 13.000 osoba traži ili se raspituje za smještaj u privatnom domu za starije. Najveća potražnja je za smještaj u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji te Primorsko-goranskoj i Zadarskoj županiji. veljača i studeni mjeseci su u kojima se najviše traži smještaj, dok je najveća potraga za privremenim smještajem u lipnju.
Pogledajte koji su trenutno najbolji i najsigurniji domovi za starije i nemoćne? Ovdje ima i toplica za rehabilitaciju…
