Sve je veći broj restorana koji u svojoj ponudi isključivo nude program polaganog uživanja u hrani tzv. slow food. Slow Food (spora hrana) ime je ekogastronomskog pokreta koji je 1986. godine osnovao Talijan, gastronomski novinar Carlo Petrini, a nastao je kao odgovor gurmana i ljubitelja dobre hrane na galopirajuću ekspanziju brze hrane, odnosno fast fooda.Danas je to međunarodna udruga koja promiče kulturu hrane i vina, ali se također zauzima za prehrambenu raznolikost, ekološku poljoprivredu i očuvanje tradicionalnih recepata.
Petrini je uz podršku prijatelja staru Fiatovu tvornicu u Torinu pretvorio u veliki Sajam hrane nazvan Salone del Gusto, koji se održava sve do danas, svake druge godine u listopadu. Pokret trenutno ima preko 100 tisuća članova diljem svijeta.Njihova osnovna filozofija je da svatko ima pravo uživati u blagodatima hrane, ali i da ima odgovornost da štiti tradiciju hrane koja omogućava to pravo uživanje. Zagovornici slow fooda okupljaju se u lokalnim i regionalnim zajednicama kako bi podržavali proizvodnju i trgovinu proizvoda i tako ih spasili od potpunog nestanka i zaborava te time održali njezin kontinuitet…
Nastalu potrebu za sporom hranom treba zadovoljiti okusom koji uzrokuje zadovoljstvo i u konačnici zdravstveni benefit.
Hrana koja se uživa treba prema slow food pokretu biti dobra + čista + pravična, odnosno:
- dobroga ukusa,
- proizvedena tako da ne uzrokuje štetu prirodi, životinjskim i biljnim vrstama te našem zdravlju,
- pravičnost je sadržana u nastojanju da proizvođač dobije zaslužan adekvatan svom ulaganju i trudu.
Suština Slow Fooda
Cilj Slow Fooda je othranjenje biodiverziteta, točnije svih poljoprivrednih proizvoda koji bi nestali iz mape, samo zbog toga jer ne daju tolike doprinose od onih koji su gensko modificirani. Heljda u Sloveniji, grah poljak u BiH, maline u Hrvatskoj, su samo dio projekta, kojeg pokriva Slow Food.
Uz samu proizvodnju, slow food pokret radi na čuvanju drevnih recepata koje su koristile naše prabake, a koje uspješno i modernizira. Prije 200 godina, kada su ljudi uglavnom živjeli od fizičkog rada, nužni su bili obroci od 5.000 kalorija pa nagore. Danas to više nije tako i cilj slow fooda je i zdrava prehrana, primjerna svakodnevnici. Opet, s korijenima u tradiciji, domaće, autohtono i zdravo su osnovne smjernice koje Slow Food cijeni i propagira.
Izvor:finapapizza.com
