Poplave u Njemačkoj šokirale su znanstvenike koji se bave klimatskim promjenama

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

Aktualne promjene koje utječu na klimu našeg planeta preobražavaju svijet. Osamnaest dosad najtoplijih godina zabilježeno je u posljednja dva desetljeća, a ekstremni vremenski uvjeti poput šumskih požara, toplinskih valova i poplava sve su češći i u Europi i u ostatku svijeta.

Unatoč dosadašnjima saznanjima o problemima koje klimatske promjene povlače za sobom, znanstvenici su ostali zatečeni intenzitetom i razmjerom elementarnih nepogoda koje su zadesile planet prenosi Jutarnji list. Međutim, ni nakon smrtonosnog vala vrućina u SAD-u i Kanadi, gdje su temperature prije dva tjedna porasle iznad 49,6 ° C, potop u središnjoj Europi dodatno je pobudio strahove da klimatski poremećaji, uzrokovani ljudskim aktivnostima, izazivaju ekstremne vremenske neprilike u većem obujmu i ranije no što se to očekivalo.

U saveznim pokrajinama Falačko Porajnje i Sjeverna Rajna Vestfalija tako je nakon rekordnih poplava došlo do izlijevanja brojnih potoka i rijeka. O razmjeru poplava najbolje svjedoči podatak kako su dijelovi Falačkog Porajnja i Sjeverne Rajne Vestfalija poplavljeni, a rezultat toga jest najmanje 93 poginulih i deseci tisuća poplavljenih domova. U roku od samo 48 sati palo je 148 litara kiše po metru kvadratnom. Usporedbe radi, taj dio Njemačke obično vidi 80 litara kiše u cijelom srpnju. Znanstvenici neprestano upozoravaju da će ljudske aktivnosti uzrokovati sve više poplava, vrućina, suša, oluja i drugih oblika ekstremnih vremenskih prilika, ali posljednja, gotovo apokaliptična događanja, nadmašila su nažalost i ona najpesimističnija očekivanja.

“Iznenađen sam ovim brojkama. Rekordi su dobrano oboreni. Sada smo ušli u neželjenu domenu, i to ranije nego što smo predviđali”, rekao je Dieter Gerten, profesor klimatologije i hidrologije globalnih promjena na Potsdamskom institutu za istraživanje klimatskih utjecaja.

Znanstvenicima će trebati više vremena da procijene u kojoj su mjeri ljudski postupci razlog za vremenske nepogode u Njemačkoj, no već sada tvrde kako su rekordne poplave u skladu sa širim svjetskim trendovima.

Ublažavanje posljedica klimatskih promjena jedno je od temeljnih pitanja kojima se bavi Europski parlament. U lipnju 2021., usvajanjem europskog propisa o klimi Parlament je otvorio put drugim ambicioznim ciljevima, smanjenju emisija stakleničkih plinova u Europi za 55 posto do 2030. i postizanju klimatske neutralnosti do 2050.

“S klimatskim promjenama očekujemo da će sve hidrometeorološke krajnosti postati ekstremnije. Premda su brojke veće nego što smo očekivali, ono što smo vidjeli u Njemačkoj uglavnom je u skladu s tim trendom”, rekao je Carlo Buontempo, šef odjela za klimatske promjene pri Copernicusovom institutu za održivi razvoj u nizozemskom Utrechtu.

U prilog njegovoj tezi ide i podatak kako se sedam najtoplijih godina, otkada se mjere temperature, dogodilo od 2014. do danas, a smatra se kako je takvo zagrijavanje uzrokovano ispušnim plinovima motora, izgaranjem šuma i drugim ljudskim aktivnostima. Računalni modeli predviđaju kako će se rekordi rušiti sve češće i na sve više mjesta diljem planeta.

“Kada govorimo o ekstremnim temperaturama, olujama i poplavama, SAD i zapadna Europa često su najviše u središtu pozornosti medija, ali izvanredne vrućine vidjeli smo i u sjevernoj Europi i Sibiru. Ne radi se tu o lokaliziranim incidentima, već o globalnim promjenama koje se mogu zapaziti u svakom kutku svijeta“, napominje Daniel Swain, klimatski znanstvenik sa sveučilišta u Kaliforniji.

Tako su u Laponiji i dijelovima Sibira u lipnju također zabilježene rekordne vrućine, kao i u brojnim gradovima u Indiji, Pakistanu i Libiji. Predgrađa Tokija oblile su najjače kiša otkako su započeta mjerenja, a količina kiše koja obično na London padne u jednom mjesecu, ovog srpnja slila se na grad u samo jednom danu.

EU je zajedno sa svojim državama članicama najveći pružatelj financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena na svijetu. Tim se sredstvima u zemljama u razvoju podupiru projekti i djelovanja povezani s klimom kako bi se olakšala njihova zelena tranzicija i suzbili negativni učinci klimatskih promjena.

 

Davorka Ožura

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave
napovoljnija invalidska kolica

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?