Gastritis je upala želučane sluznice koja se širi prema dvanaesniku ili dvanaestercu. Može nastati uslijed upotrebe nesteroidnih protuupalnih lijekova i vrlo se često javlja u pacijenata koji kroz duže vrijeme uzimaju takve lijekove za ublažavanje simptoma kroničnih bolesti, primjerice artritisa. Međutim, vrlo često javljaju se i slučajevi obolijevanja od gastritisa uslijed infekcije bakterijom Helicobacter pylori. Tako da je najbolje u slučaju pojave bolova u žličici, tik ispod prsne kosti, koji se šire po čitavom trbuhu i prelaze prema sredini leđa, potražiti pomoć i savjet liječnika. Jednostavnim pretragama liječnik može utvrditi točan uzrok bolova i prepisati odgovarajuću terapiju. Jedan od osnovnih savjeta biti će i taj da pripazite na hranu i pažljivo odaberete namirnice koje ćete jesti.
Posebno valja istaći prednost unošenja fermentiranih mliječnih proizvoda u prehranu osoba koje boluju od gastritisa. Radi se naime o jogurtu nove generacije. U jogurtu su prisutne na tisuće mliječnih bakterija koje u procesu vrenja stvaraju mliječnu kiselinu, a na nivou crijeva potiču stvaranje zdrave bakterijske flore. Sposobnost i kapacitet fermentiranog mlijeka i jogurta da posjeduje stimulirajući i zdrav utjecaj na želudac i općenito na organizam, zapravo najviše ovisi o broju živućih mikroorganizama prisutnim u samom proizvodu.
Što je proizvod svježiji veći je broj živih bakterija sadržan u njemu i veća je vjerojatnost da će sve te bakterije preživjeti prolaz kroz probavni trakt, odnosno kroz želudac koji može postati mjesto “umiranja” bakterija uslijed djelovanja želučane kiseline. Mikroorganizmi koji se u posljednje vrijeme sve više koriste kao dodatak fermentiranim mliječnim proizvodima pokazali su se mnogo otporniji na utjecaj želučane kiseline, dolaze u većem broju na ciljana mjesta u crijevima i posjeduju veći kapacitet svoje reprodukcije na ciljnom mjestu.
U tome je prednost ovih mikroorganizama u odnosu na tradicionalne, koji su se do sada koristili. Interes znanstvenika usmjeren je posebno prema dvjema bakterijskim vrstama, za koje se smatra da mogu zadovoljiti i najveća očekivanja: to su Bifidobacterium i Lactobacillus acidophilus. Te su dvije bakterije normalno prisutne u crijevnoj flori čovjeka zajedno s ostalim bakterijama koje sudjeluju u održavanju bakterijske ravnoteže organizma. Posebno se rod Bifidobacterium pokazao vrlo otpornim na djelovanje želučane kiseline i otporan je prema pojedinim proteolitičkim enzimima koji se luče u želucu i duodenumu. Ova bakterijska vrsta štiti od napada gastritisa, zatim proljeva, održava ravnotežu mikroflore crijeva, smanjuje “štetu” koja nastaju nakon terapije antibioticima.
I Lactobacillus acidophilus odolijeva djelovanju želučane kiseline i dolazi do crijeva bez da se razloži. Lactobacillus acidophilus i Lactobacillus rhamnosus prianjaju uz sluznicu crijeva i ne dozvoljavaju ostalim bakterijama, koje mogu biti patogene, pristup sluznici. Time direktno poput neke vojske štite sluznicu želuca i crijeva. Uz to, Lactobacillus acidophilus potiče djelovanje stanica leukocitne loze – makrofaga. Makrofazi su sposobni potpuno uništiti ili pak inaktivirati djelovanje mikroorganizama opasnih i štetnih po naše zdravlje, a koloniziraju probavni trakt.prenosi
