BAUK SIROMAŠTVA KRUŽI HRVATSKOM!

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

 

Najugroženija populacija, prema stopama rizika od siromaštva, osobe su starije od 65 godina, a stopa rizika od siromaštva među tom populacijom iznosi čak 83%

Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku o stanju siromaštva u Hrvatskoj nanovo su otvorili neke trajno nezaliječene rane. Podatak da gotovo trećina stanovnika Lijepe naše živi u uvjetima siromaštva nije samo porazna činjenica naše dugogodišnje promašene ekonomske i društvene politike. Pripadamo među pet zemalja EU s najvećim postotkom siromašnih ljudi.Najugroženija populacija, prema stopama rizika od siromaštva, osobe su starije od 65 godina i stopa rizika od siromaštva među tom populacijom prije socijalnih transfera uključujući i mirovine iznosi čak 83%, dok se ta stopa penje na nevjerojatnih 98,5 %kod osoba iznad 65 godina koje žive u jednočlanom kućanstvu. To je jasan signal da moramo mijenjati ukupne odnose i uspostaviti određenu ravnotežu u društvu koje je razjedinjeno, ne samo politički i ideološki, već ponajprije socijalno. A to ljudi najteže doživljavaju i prihvaćaju. Naime, uz podatak o daljnjem osiromašenju društva pojavljuje se i podatak da su najbogatiji članovi našeg društva, usprkos krizi, postali još bogatiji. Postavlja se (opravdano) pitanje na račun koga?

NEKAD ZAJEDNIŠTVO, DANAS SIROMAŠTVO! Hrvatska kao društvo bez empatije, solidarnosti, tolerancije, razumijevanja…

 

Ekonomske analize pokazuju da se ozbiljno vraćamo u prošlost. To je vidljivo kad se uspoređuju podaci o zaposlenosti i nezaposlenosti, o broju umirovljenika, visini BDP-a, stopi rasta, izgubljenim radnim mjestima – da nabrojimo samo one jasno vidljive razlike. U tim brojkama pronalazimo i stvarne uzroke tegobama koje hrvatsko gospodarstvo, ali i društvo u cjelini, tište i za koje ne pronalazi rješenja.

Pogrešne polazne postavke

U svjetlu tih odnosa treba sagledavati i umirovljeničku budućnost. Vladajuća stranka, HDZ, u svom je izbornom programu obećala dvije stvari: prvo, da će u četverogodišnjem mandatu povećati mirovine za 10 posto; drugo, da će prosječna mirovina dosegnuti 50 posto prosječne plaće. Ovo potonje bilo je i predizborno obećanje prijašnje Vlade Andreja Plenkovića.Nažalost, unatoč ozbiljnom pomaku u rastu morovine, to obećanje nije ispunjeno. Bojim se da neće biti ni ovaj put. Zašto? Očito postavljena računica nije valjana ili se negdje krije „zamka“ koju nismo uspjeli zapaziti.

 

Predviđena prosječna plaća na kraju mandata trebala bi iznositi 7.600 kuna (ekvivalent za 1000 eura). Sada iznosi 6.713 kuna (883,3 eura), pa bi trebala porasti za 887 kuna ili 13,9 posto da bi dostigla predviđeni iznos. Već se tu stvara nova razlika (s jedne strane rast od 10 posto, a s druge 13,9 posto).

Kad je riječ o dosegu 50 posto prosječne plaće, stvari su još nepovoljnije. Prosječna mirovina sada je daleko od toga i ona je uglavnom ispod 40 posto prosječne plaće. Uz predviđeni rast mirovina od 10 posto, u odnosu na predviđeni rast prosječne plaće (7600 kuna) to bi davalo lošiji odnos od sadašnje ga samo 39,65 posto.

 

Da bi se ostvarilo izborno (i programsko) obećanje Vlade od 50 posto prosječne plaće, prosječna mirovina bi trebala iznositi 3800 kuna. Drugim riječima, rast mirovina bi morao biti veći, najmanje oko 25 posto. Je li to realno za očekivati? Nije! Ovako, zamagljujemo stvari i na neki način varamo umirovljenike i javnost s nedovoljnojasnim pokazateljima.Pritom ne smijemo smetnti s uma da je sustav dugotrajne skrbi u nas ozbiljno fragmentiran i jedan je od najmanje razvijenih dijelova zdravstvenoga i socijalnoga sustava. Prema posljednjem izvješću European Social Poolicy Networku (ESPPN) upućenom Europskoj komisiji koeficijent starosne ovisnosti iznosio je 2008 godine 26,7 posto, da bi se sada popeo na 30,7 posto s predviđanima da će 2030. iznositi 41,6 posto, a 2050. čak 56,1 posto. Pred tom činjenicom nitko, posebno Vlada, ne bi smio zatvarati oči.U tom smislu pozdravljamo Pokret protiv siromaštva, starijih osoba, što ga inicira i vodi Sindikat umirovljenika Hrvatske uz punu podršku Matice umirovljenika.

 Ante Gavranović (HUL)

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave