Migracija iz Hrvatske
Ljudi odlaze iz Hrvatske. Odlaze iz zemlje koja im ništa ne nudi. Nije bitno koliko znate, koliko ste vremena i novaca uložili u sebe. U Hrvatskoj nije bitno koliko ste vremena predali u radnom odnosu za nekoga, a nije ni bitno davati visoke plaće, nije ni bitno isplaćivati mirovine, niti invalidnine. Ne to u Lijepoj našoj je najmanje bitno. Ali velika se buka diže, kada ljudima prikipi i oni ne želi prihvatiti stvarnost koja im se ovdje nudi. I kada masovno počinju iseljavati u druge zemlje u nadi da je tamo bolje, pa makar i kratko! 2017. iz Zavoda za statistiku potvrđen je odlazak 63.9 % Hrvata, koji su otišli u Njemačku. 5,9 % Hrvata je izabralo živjeti i raditi u Austriji i Irskoj.
Zanimljiv je podatak da je Austrija jedina članica EU, koja nije otvorila Hrvatima svoje tržište rada, još uvijek. Oko 4,9 % ljudi iz Hrvatske odlučilo je preseliti u Srbiju, a značajnih 5,1 % odabralo je BiH, kao bolju soluciju od vlastite domovine.
Prošle je godine oko 15 533 stanovnika, ipak doselilo u hrvatsku, njih 15 533, a polovina njih bila je iz BiH. Ipak je alarmantan podatak da se više ljudi seli, nego useljava. 31 799 ljudi odselilo, nego li ih se uselilo. 48 % ljudi koji sele su u dobi od 20-39 godina.
Neka mjesta su ipak najgora, jer ionako ne nude ništa osobito ljudima
Slavonija je prošla najgore prošle godine u odlascima Hrvata, u inozemstvo. Županije Osječka i Vukovarsko-srijemska su prošle najgore. Više od 5 600 ljudi je razlika među unutarnjim i vanjskim migracijama. Brodsko-posavska županija je izgubila više od 3 700 ljudi, Sisačko-moslavačka županija je ostala bez otprilike 3 500 građana. Uglavnom trajnu promjenu adrese napravilo je prošle godine više od 71 500 građana. U vanjskim migracijama Hrvatska gubi oko 42 000 stanovnika, no ti se podaci mjere u promjeni prebivališta, tj. Na njenoj odjavi. Građani takve podatke sami podastiru policiji. Brojke ne moraju biti realne, jer demografski pad može biti mnogo gori, kada se uzme u obzir činjenica, da se masa građana ne odjavljuje, sve dok nije sigurna da je vani bolje. Takva „građanska“ provjera može trajati i do godine dana.
Istra i Zagreb su jedina mjesta u Hrvatskoj, koja su imala više doseljenih ljudi, a manje onih koji su se odlučili za odlazak. U istru je prošle godine doselilo više od 1 800 ljudi, a manje od 1 600 ih se odlučilo iseliti. Muškarci su ti koji i danas više iseljavaju nego žene! U grad Zagreb, je lani doselilo 13 578 stanovnika. Neki su bili iz Hrvatske, a neki iz inozemstva. Iz Državnog zavoda za statistiku se podastire brojka od 12 755 građana, koji su odselili iz Lijepe naše.
Masovno iseljavanje je nažalost građanima RH izgleda postala jedina opcija, kako bi preživjeli, radili, jeli i jednog dana možda primili neku mirovinu, koja bi im osigurala kvalitetniju starost. Nažalost jedna zemlja koja je bogata prirodnom ljepotom, kulturama i baštinom, ostat će po ovom trendu, prazna i pusta kroz stoljeće.
