Na okruglom stolu rasprava je bila usmjerena na analizu optimalnog odgovora ekonomske politike na krizu uzrokovanu COVID pandemijom:
Što znači biti dva koraka ispred krize u smislu ekonomske politike u ovome trenutku?
O kojim scenarijima govorimo u anticipiranju ekonomskim posljedicama?
Postoje li opcije i razlike u strategijama obračuna s virusom? Što znači suzbijanje, a što ublažavanje u svojim ekonomskim posljedicama?
Kakve ekonomske posljedice možemo očekivati na zaposlenost u realnom sektoru ove godine, u kojem rasponu se kreću očekivane scenariji?
Što ekonomska politika može napraviti kako bi nadoknadila štete u sektorima koji su najviše pogođeni COVID-om?
Oprost ili odgađanje doprinosa i poreza za pogođene?
Što napraviti sa financijskim obvezama realnog sektora?
Kako regulirati obveze prema komunalnim poduzećima, JLS-ovima?
U kojoj mjeri je relevantno u ovom trenutku birokratizirati mjere pomoći?
Koliko je u gospodarskom smislu važno normaliziranje kamionskog prometa za gospodarstvo i za opskrbu?
Što kriza znači u nekretninskom poslovanju, što sa je zakupom i najmom?
Što je lakše sanirati u post-COVID svijetu: proračun ili štete u realnom sektoru gospodarstva? Gdje je stvari lakše vratiti na početak?
Ima li Hrvatska dovoljno vatrene moći za intervenciju na tržištu? Odnosno, kako financirati intervenciju?
Postoje li još uvijek šanse za normaliziranje međunarodnih odnosa prije početka turističke sezone?
POGLEDAJTE VIDEO
