Džepovi Hrvata su sve plići, vade se zadnji komadi obiteljskog nakita

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

Džepovi Hrvata su sve plići, vade se zadnji komadi obiteljskog nakita: ‘Ostale su nam samo vere. Sve drugo što smo imali prodali smo za plaćanje računa‘

Zlato je oduvijek imalo svoju vrijednost, a ona se je najbolje mogla vidjeti u vremenima krize.  Naravno, ako imate zlato, a nemate novac u valuti. Naime dok Jedne spašava od gladi, drugima gomila bogatstvo.

Od davnina se u narodu govorilo žuto za žuto, oni koji su u kriznim vremenima, u vrijeme financijskih prevrata, ratova i financijskih kriza imali zlatno imali su asa u rukavu za preživljavanje, mogli su dati koji komad svog zlatnog nakita za brašno ili koju drugu namirnicu.

I nakon svjetske ekonomske krize 2008. godine, mnogi su svoju financijsku situaciju spašavali prodajom zlata, tako bi i sada mnogima dobrodošao radi novonastale krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, kad su se mjesečni prihodi smanjili, a računi stižu redovito. Upitno je samo koliko je zlatnog nakita i koje vrijednosti u kojoj obitelji ostalo.

„Zadržali smo samo vere. Sve drugo što smo imali prodali smo proteklih godina, sve za plaćanje računa“ kaže jedna Splićanka za Slobodnu dalmaciju, jedna od mnogih koji su se našli u sličnoj situaciji. Naime, ona i suprug nemaju plaće s kojima mogu podmiriti sve troškove za svoju četveročlanu obitelj, djecu treba školovati. Novca nikad dovoljno iako ne troše na nepotrebne stvari i žive veoma skromno.

Takvih ljudi, sa sličnim problemom je sve više. Često i nemamo jasnu sliku i nismo svjesni koliko su ljudi oko nas u stvarnoj potrebi. Dosta ljudi je od 2008. godine do sada blokirano, ovršeno, s malim plaćama i mirovinama, stegnuti financijskom omčom, koja se steže sve više iz dana u dan.

Iz Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) skrenuli su pažnju na to kako je Svjetska banka još početkom listopada 2020. godine procijenila kako će COVID-19 prouzročiti daljnji rast ekstremnog siromaštva tijekom 2020. godine i to za novih između 88 i 115 milijuna ljudi, tako da bi ukupan broj do 2021. godine mogao dosegnuti 150 milijuna. Od toga broja, njih čak 82 posto bit će iz zemalja srednjeg dohotka.

 

 

„ Hrvatsku je zbog teškog ili nemogućeg življenja u njoj u posljednjih desetak godina, prema procjenama, u potrazi za boljim životom napustilo gotovo 10 posto stanovnika, od kojih je većina mladih, visokoobrazovanih i u produktivnoj dobi. Bolest COVID-19 je, unatoč vladinim mjerama potpore, dodatno pogoršala ionako teško stanje u zemlji „ objasnio je situaciju u Hrvatskoj priopćenjem, koje potpisuje Krešimir Sever, predsjednik NHS-a.

Prema podacima za 2019. godinu, u Hrvatskoj stopa rizika od siromaštva  je iznosila 18,3 posto, osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bilo je 23,3 posto, osoba u teškoj materijalnoj deprivaciji bilo je 7,3 posto, a onih koji su zaposleni ili samozaposleni i istovremeno siromašni bilo je 5,10 posto. Za očekivati je da će podaci za 2020. godinu biti još i gori, objasnio je Sever.

U tim nezgodnim prilikama, iz godine u godinu sve više građana bilo je prinuđeno rješavati se predmeta uz koje su bili emotivno vezani, prstena koje im je darovala draga osoba, naušnica, ogrlica, narukvica… Zlatni nakit se može vrlo brzo unovčiti, iako ne dobiju uvijek koliko im treba, ali jedan račun ili jedna zaostala rata kredita bit će lakše plaćeni. Osim nakita, otkupljuje se i zubno zlato, satovi, zlatnici, medalje…

S druge strane, kako raste siromaštvo tako je rastao i broj tvrtki i njihovih poslovnica za otkup zlata, a često je otkup omogućen i poštom. Pri izboru trgovaca, idealno bi bilo pogledati sve uvjete, svakoga od njih kako bi se postigla realnija cijena otkupa i kako bi za svoj komad zlatnog nakita dobili što veći iznos.

Nakon financijske krize koja je svijet pogodila 2008. godine kod otkupljivača nakita dolazili su najviše ljudi koji su prodajom zlatnog nakita rješavali svoje probleme od životne važnosti, iako u nekim razdobljima, kad cijena zlata raste, dolaze i oni koji u tome trenutku vide priliku za dobru i laku zaradu, a pogotovo ako taj nakit više ne nose, jer i kod zlatnog nakita moda ima utjecaja.

Cijena zlata varira, ali gledajući neko dulje razdoblje, pokazuje stalan rast. Prema dostupnim podacima, zadnja cijena kod otkupa zlata 585 (14kt) na razini je 170 kuna po gramu.

Da je to prepoznao veliki broj ljudi u svijetu, ali i u Hrvatskoj, potvrđuje činjenica da je potražnja za zlatom u fizičkom obliku ove godine znatno porasla. Sve više ljudi želi svoju imovinu osigurati kupnjom zlatnih poluga ili zlatnika, a budući da su upravo takvi ulagači najbolje prošli za vrijeme prošle krize, nema razloga očekivati da se isti scenarij neće ponoviti i u novoj krizi. I opet će se jedni obogatiti dok će drugi pasti još stepenicu niže u začaranom krugu neimaštine i siromaštva.

 

Davorka Ožura

 

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?