Moramo reći da su mirovine apsolutno sigurne, njihova je isplata neupitna. Ukupna vrijednost Agrokorovih dionica je ispod 0,5 posto imovine fondova, istaknuo je ministar
Vlada je u četvrtak na sjednici prihvatila Nacionalni program reformi za 2018. godinu i plan konvergencije za iduće trogodišnje razdoblje koji sadrže tri ključna cilja – jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija.
“Fondovi su uspješno poslovali”
Ministar rada i mirovinskog sustav Marko Pavić istaknuo je u četvrtak na sjednici Vlade da su isplate mirovina temeljem štednje u obveznim mirovinskim fondovima apsolutno sigurne te da fondovi nisu ugroženi vezano uz izloženost dionicama Agrokora.
Vlada je, naime, usvojila izvješća o radu četiriju obveznih mirovinskih fondova za prošlu godinu, a vrijednost njihove imovine u prošloj je godini dosegla gotovo 93 milijarde kuna.
Najviša je vrijednost imovine AZ obveznog mirovinskog fonda s gotovo 36 milijardi kuna, slijedi Raiffeisen s 28,5 milijardi kuna, potom PBZ s 15 milijardi te Erste s 12,7 te milijardi kuna imovine.
“Fondovi su uspješno poslovali. U medijskom prostoru bilo je pitanje ugroženosti mirovina vezano uz izloženost Agrokorovim dionicama. Tu moramo reći da su mirovine apsolutno sigurne, njihova je isplata neupitna. Ukupna vrijednost Agrokorovih dionica je ispod 0,5 posto imovine fondova. Prema tome, ulaganja su sigurna, od koji 73 posto čine domaće obveznice”, rekao je Pavić.
Vlada je donijela i odluku o izradi Državnog plana prostornog razvoja kojim se želi postići ravnomjeran prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim polazištima, prostornu održivost u odnosu na racionalno korištenje, očuvanje kapaciteta prostora na kopnu, moru i u podmorju u svrhu učinkovite zaštite prostora.
“Donošenjem Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske, stvorene su pretpostavke za početak ciklusa izrade nove generacije prostornih planova koji započinje izradom i donošenjem Državnog plana prostornog razvoja. Također, novom generacijom prostornih planova u informacijskom sustavu prostornog uređenja (ISPU) zamijenit će se rasterski oblik podatka vektorskim i na taj način omogućiti tehnološki napredak u korištenju prostornih planova, te omogućiti dostupnost svih podataka iz prostornih planova prosječnom korisniku”, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar.
Plan, sukladno Zakonu o prostornom uređenju, treba donijeti najkasnije do kraja iduće godine, a provodit će se u tri faze koje uključuju izradu prijedloga Plana, javnu raspravu te izradu i utvrđivanje Nacrta konačnog prijedloga koji potom Vlada šalje Hrvatskome saboru na donošenje.
Porezna rasterećenja od 1.1. iduće godine
Premijer je svojim ministrima poručio da želi da reforme budu provedene.
– Želim da preuzmete odgovornost i vlasništvo nad ovim procesom reformi. Očekujem da on bude ispunjen i proveden. Ukoliko to napravimo, jačamo vjerodostojnost Vlade, a omogućit ćemo daljnji gospodarski rast, veću zaposlenost, smanjiti negativne demografske trendove, smanjiti nejednakosti u hrvatskom društvu, ojačati investicije – poručio je.
Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva Nataša Mikuš Žigman istaknula je kako će se i dalje sustavno raditi na administrativnom rasterećenju gospodarstva te na liberalizaciji tržišta usluga.
Ministar zdravstva Milan Kujundžić istaknuo je kako planira provesti 27 reformskih mjera, među kojima je poseban naglasak stavio na izgradnju nacionalne dječje i nacionalne opće bolnice u Zagrebu, zadržavanje ljudstva u zdravstvu, ali i smanjenje cijena lijekova i opreme kroz objedinjenu nabavu.
Ministar državne imovine Goran Marić istaknuo je kako se reforme u njegovu resoru odnose na aktivaciju državne imovine i donošenje Zakona o državnom imovini. A naglasio je i kako je u pripremi 10 velikih projekata koji osiguravaju investiciju veću od 10 milijardi kuna.
U Ministarstvu obrazovanja, istaknula je ministrica Blaženka Divjak, glavne reformske mjere odnose se na povezivanje obrazovanja s tržištem rada, odnosno kurikularnu reformu.
Ministar Zdravko Marić najavio je sljedeći krug poreznog rasterećenja od 1. siječnja 2019. godine.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković najavio je smanjenje broja neriješenih predmeta pomoću većeg broja sudaca u sustavu, odnosno preraspodjele predmeta.
– Radimo na digitalizaciji pravosuđa i ubrzanju postupaka. Na trgovačkim sudovima to bi trebalo zaživjeti ove godine, a na ostalima idućih. Moramo raditi i na borbi protiv korupcije, tu ćemo doraditi zakonski okvir – rekao je Bošnjaković.
Ministar rada Marko Pavić naglasio je da se “neće ići s posla na groblje niti će se raditi do iznemoglosti.”
– Želimo produljiti vijek staža, samo 19 posto umirovljenika ima puni staž od 40 godina – poručio je istaknuvši i rast stope zaposlenosti te rast plaća.
“Pravo je vrijeme za reforme”
Na sjednici su ministri, povodom donošenja nacionalnog programa reformi za 2018. godinu, naveli reforme na kojima rade.
Plenković je istaknuo kako se nacionalni program sastoji od 59 mjera, a temelji se na rastu, zapošljavanju i podizanju standarda kao prioritetima Vlade te daljnjem poreznom rasterećenju.
– Smatram da je ovo pravi okvir za provođenje strukturnih reformi i pravo vrijeme za to – istaknuo je.
“Pelješki most bit će važan za turizam”
Premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade ispričao se za kašnjenje zbog prometne gužve. Potom se osvrnuo na izgradnju Pelješkog mosta.
– U ponedjeljak smo u Dubrovniku svjedočili potpisivanju ugovora između Hrvatskih cesta i kineskog konzorcija. Nakon dugog niza godina, Hrvatska je došla u poziciju da postane jedinstvena na kopnu – istaknuo je Plenković naglasivši važnost izgradnje mosta, među ostalim za turizam kao i za članstvo u EU.
Naglasio je kako gradnja mosta ne utječe na pitanje granice između Hrvatske i BiH.
– Nakon niza razgovora proteklih 12 godina, brojne dokumentacije, modifikacije, most visine 55 metara, raspona 283 metara omogućuje bilo kojoj vrsti plovila da nesmetano dolazi i prolazi. Smatramo da izgradnja mosta može pomoći u izbjegavanju gužvi – rekao je.
Podsjetio je i na podatke Državnog zavoda za statistiku prema kojima je Hrvatska ostvarila suficit te istaknuo kako je Hrvatska prošle godine zaradila više nego što je potrošila.
Što se tiče komemoracije u Jasenovcu, pozvao je sve aktere da poštuju državne komemoracije.
– Smatram da je s naše strane taj događaj dostojanstveno obilježen, izrazili smo pijetet prema žrtvama fašizma i nacizma, stav Vlade je tu vrlo čvrst. Pozivamo sve aktere, pogotovo političke aktere, da poštuju državne komemoracije te da u budućnosti učinimo iskorake da postoji jedna komemoracija u Jasenovcu – poručio je.
Osvrnuo se i na odnose sa Srbijom i proglašenje srbijanskog ministra Aleksandra Vulina personom non grata u Hrvatskoj.
– Smatrali smo da dolazak Aleksandra Vulina ne bi pridonio izgradnji dobrosusjedskih odnosa i zato smo donijeli odluku. Želimo suradnju, to smo dokazali. I otvoreni smo za suradnju, ali čvrsto stojimo na obrani svog dostojanstva. To je ključna poruka i stav Vlade – rekao je.
Novi plan reformi i program konvergencije
Vlada će na sjednici u četvrtak donijeti Nacionalni plan reformi za 2018. te program konvergencije za ovu i iduće tri godine, koje će do kraja mjeseca poslati Bruxellesu.
U njemu Vlada u ovoj godini planira rast BDP-a od 2,8%, iduće godine 2,7%, a u 2020. i u 2021. godini rast od 2,5 i 2,5%. Što se tiče proračuna za ovu godinu, u Vladi ostaju pri originalnom planu koji predviđa deficit od 0,5% BDP-a, dok za iduću godinu projiciraju deficit od 0,4% te ‘nulu’ za 2020. dok u 2021. planiraju suficit od 0,5%.
Za ovu godinu planira se smanjenje javnog duga na 75,1 posto BDP-a, potom u 2019. na 72,2 posto, 2020. na 69,1 posto, a 2021. na 66 posto BDP-a. Iz današnje perspektive, to je realno, ocjenjuju u Vladi.
Očekuje se i daljnje smanjenje troška za kamate. Godine 2015. kamate su iznosile 3,3 posto BDP-a, 2017. godine 2,7 posto, a prema projekcijama iz plana konvergencije u srednjem bi roku trebale biti ispod dva posto BDP-a.
U novom Nacionalnom programu reformi, pak, ne spominje se uvođenje poreza na nekretnine, ali je ‘na stolu’ smanjenje opće stope PDV-a. Nacionalni program reformi sadrži restrukturiranje u sektoru prometa, odnosno cesta i HŽ-a te potragu za strateškim partnerom za Croatia Airlines, kao i uređivanje pitanja pomorskog dobra i turističkog zemljišta.
Što se tiče Hrvatskim željeznica, Vlada planira rekonstrukciju u suradnji sa Svjetskom bankom. O tome koliko bi se prvenstveno smanjio broj zaposlenih ili linija, zasad u Vladi nitko nije htio govoriti.
Croatia Airlines prošla je rekonstruiranje u vrijeme Vlade Zorana Milanovića, ali za sigurniji nastavak treba strateškog partnera, tvrde u Vladi.
Koliki će se udio tvrtke privatizirati, još se ne zna, ali je nove vlasnike najavljivao još bivši ministar SDP-a Siniša Hajdaš Dončić. No, taj se plan nije još realizirao. Razlog je možda taj što europske direktive dopuštaju da vlasnik izvan EU-a ima do 49 posto udjela u zrakoplovnim tvrtkama u zemlji članici. piše 24sata.hr
