Umirovljenici u drugom planu
DRŽAVA NEMA PROGRAM IZGRADNJE DOMOVA ZA STARIJE
Piše: Savan Tomašević
Nedavni događaj u jednom privatnom domu u Zagrebu pokazao je kako se u Hrvatskoj odnosimo prema starijim osobama i njihovim obiteljima. Umirovljenik je smješten u privatni dom za starije, ali je nakon svega 22 sata boravka, nažalost preminuo. Međutim, vlasnici doma su zaračunali 5.000 kuna kao da je bio mjesec dana i čak su to opravdavali nekim „troškovima“ koje unaprijed imaju. To je ipak samo primjer kršenja prava starijih, ali neusporediv s tragedijama koje su se dogodile u domu u Andraševcu i Dugom Ratu kada je stradalo i živo gorjelo nekoliko naših starica i staraca.
Znamo koliko se korona virus uvukao u brojne domove umirovljenika, ali ne znamo koliko je života odnio, iako ih je bilo jako puno, ali o tome još nema preciznih podataka. Znamo i da su bile drastične, naknadne mjere koje su naše starije osobe tretirali kao da su u zatvoru, iako se to moglo humanije rješavati, a opet dovoljno pažljivo i u sladu s normalnim epidemiološkim metodama. Starci su jedno vrijeme bili odvojeni od svijeta,nitko nije mogao njima niti su oni mogli kome, a mnogi su umirali, a da ih njihovi najbliži nisu mogli kontaktirati.
Najveći dio naših starijih osoba želi ostati što duže u svojoj kući i okruženju u kojem je proživio veliki dio života. Ali i znatan broj njih htio bi i u dom za starije, jer više ne mogu sami, a u kući teško mogu ostati jer im članovi obitelji, zbog svojih obveza, nisu u stanju pružiti punu njegu i ono što im je neophodno. Naravno, u domovima bi željeli uvjete gdje ih se poštuje i u kojima mogu u miru proživjeti svoje staračke dane.
Ali što reći, u posljednjih trideset godina u Hrvatskoj nije izgrađen ni jedan dom za starije, osim što je jedan otvoren u Zagrebu. Naravno govorimo o domovima koji su u nadležnosti države i županija.
Prema raspoloživim podacima u Hrvatskoj postoje županijski domovi za starije i nemoćne, njih 45, te tri državna doma i u njima je smještaj pronašlo oko jedanaest tisuća građana. Prema objavljenim podacima u Hrvatskoj više od 97 posto starijih osoba živi u svojim obiteljskim okruženjima, što znači da se glavnina oslanja na skrb u krugu obitelji ili rodbine, to jest unutar tzv. neformalnoga sektora. Drugim riječima, manje od 3 posto stanovnika tj. njih oko 25.000 od ukupnog broja starijih od 65 godina zbrinuto je izvan obitelji u organiziranim oblicima institucionalne skrbi kao što su domovi (državni i privatni) i izvaninstitucionalne skrbi u obiteljskim domovima i udomiteljskim obiteljima. A to je još jedan podatak o starijim osobama u Hrvatskoj koji je na samom dnu u Europi.
