Dokad će trajati opsadno stanje zbog ambrozije i kako se najbolje obraniti od alergena, otkriva poznati hrvatski pulmolog

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

napovoljnija invalidska kolica

 

Foto:Pixsell / Autor: Žarko Bašić, Slavko Midzor

Kišete, kašljete, svrbe vas i uši i nos, a oči su vam pune suza? Ništa neobično ako ste alergični na ambroziju. Ovo je njeno doba, a kako stvari stoje, opasnost će potrajati još neko vrijeme. Što učiniti, kako se zaštititi, postoji li uopće lijek i kakvih sve vrsta alergena ima, odgovora dr. med. Saša Srića, pulmolog Klinike za plućne bolesti Jordanovac u Zagrebu.prenosi

‘Ambrozija je čest sezonski inhalacijski alergen, korov koji alergičarima izaziva smetnje od druge polovice kolovoza pa sve do sredine rujna’, kaže dr. Srića.

Uporan i suh, nadražajni kašalj, svrbež, kihanje i curenje iz nosa tipične su reakcije na alergije. One su bolest modernog doba i pravo pitanje nije kako i zašto je netko alergičan na nešto, nego kako to da netko još nije postao alergičan ni na što. Svjetska zdravstvena organizacija WHO procjenjuje da više od 600 milijuna ljudi boluje od alergijskog rinitisa, od čega se 40 posto odnosi na djecu.

Alergene možemo unijeti hranom ili ih možemo udisati. Neki su prisutni cijelu godinu, poput prašine, grinja, žohara, psećih i mačjih dlaka, a neki se javljaju u određeno doba godine, poput peludi trava i drveća ili korova. Alergičari će, uglavnom u proljeće, burno reagirati na cvat lijeske, johe, hrasta ili breze, a probleme mogu izazvati i bor, brijest, čempres, grab, jasen, lipa, orah, platana, topola…

Jedne godine breza, druge ambrozija
Oni osjetljivi na korov, a posebno na ambroziju, na mukama će biti u drugoj polovici kolovoza pa sve do sredine rujna. Uz ambroziju, alergije će izazvati druge vrste korova, kao što su crkvina, kiselica, kopriva, loboda, pelin i trputac. Popis svih alergenih biljaka možete pronaći na internetskim stranicama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar. Na istoj stranici objavljuju se i redovite prognoze peludnih groznica po gradovima.

Od svih pobrojanih alergena najizrazitiji su i najviše nevolja alergičarima stvaraju breza, koja cvate od ožujka do svibnja, ponekad i do početka lipnja, te ambrozija, koja nam nevolje stvara upravo sada. Zanimljivo, oni se ne poklapaju, nego naizmjence izazivaju nevolje. Tako jedne godine jake alergijske reakcije izaziva breza, a druge pak ambrozija.

‘Breza ove godine nije bila toliko opasna pa se očekuju problemi s ambrozijom. Još nismo dosegnuli vrhunac’, otkriva dr. Srića, a svakodnevno se susreće s brojnim alergičarima koji ovih dana pune njegovu ambulantu.

Kako prepoznati simptome alergije na ambroziju?

Curenje iz nosa prvi je simptom alergijskog rinitisa. Riječ je najčešće o bistrom sekretu koji se slijeva u grlo, suhom, nadražajnom kašlju i napadajima kihanja, uz nesnosan svrbež nosa, nepca, očiju i ušiju. Uz sve to, upozorava dr. Srića, otprilike svaki peti pacijent s alergijskim rinitisom liječi se zbog pridružene alergijske astme ili s vremenom razvije neki od oblika alergijske astme.

Ima li drugog lijeka osim zatvaranja u kuću?
Za početak, valjalo bi izbjegavati alergene, no to je lakše reći nego učiniti kad se oni nalaze posvuda oko nas. Procjenjuje se da je svaki deseti stanovnik Hrvatske alergičan na ambroziju, a broj oboljelih stalno se povećava jer se korov širi od šest do 20 kilometara godišnje.

Uz izbjegavanje alergena zatvaranjem u sobu, druga efikasna metoda pravovremeno je čupanje korova. ‘Lokalne bi vlasti morale uklanjati ambroziju na vrijeme, dakle dva mjeseca ranije, a ne sada, kada je cvatnja na vrhuncu’, upozorava dr. Srića.

Vijesti:

Što je ono što svima izmami osmijeh na lice?
Srednjoškolci i reforme
Kako si točno pomoći ako si anemičan?

Alergičarima preostaje terapijsko liječenje antihistaminicima, lijekovima koji smanjuju simptome alergijske reakcije i podižu kvalitetu života. Uz njih, preporučuje se korištenje topičkih nazalnih kortikosteroida, sprejeva za nos koji lokalno ublažavaju reakciju te smanjuju simptome curenja nosa i upalne reakcije.
Kod alergičara koji ne reagiraju na terapiju ili im se simptomi povećavaju iz godine u godinu koristi se specifična imunoterapija ili hiposenzibilizacija. Riječ je o tome da im se pod kožu ili jezik daju sve veće količine alergena kako bi se povećao imunitet organizma.

Vrijeme ambrozije još nije prošlo. Dapače, ovih dana očekuje se njen vrhunac, a simptomi bi se trebali osjećati još desetak dana, maksimalno dva tjedna, srećom uz stalnu silaznu putanju, kaže dr. Srića.

 

 

 

 

 

 

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

CROATIA FIRST!!

Pažljivo slušajući što su sve naši političari pričali i još uvijek pričaju nakon nastupa

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?