U javnosti se pojavio već drugi primjer umirovljenika koji ne mogu podići svoju američku mirovinu. Nakon umirovljenika iz Šibenika, javio se i umirovljenik Dujo Topić iz Kaštela koji je 12 godina radio kao kuhar na filmskim setovima u Hollywoodu. Iako gospodin Dujo ima hrvatsku mirovinu koju je zaradio radeći 22 godine koja iznosi samo 1.500 kuna, banke mu ne žele isplatiti američki ček za mirovinu od 630 dolara, dakle oko 4.250 kuna.
“U Hrvatskoj sam radio 22 godine, na željeznici i u Pomgradu, za što primam oko 1.500 kuna mirovine i to mi je trenutno jedini prihod, pošto u nijednoj hrvatskoj banci svoju američku mirovinu podići više ne mogu” – kaže nam 68-godišnji Dujo Topić koji je u mirovini posljednje tri godine.
Razlog zbog kojeg gospodin ne može podići svoju mirovinu je taj što banke više ne otkupljuju ta sredstva plaćanja iz inozemstva, već umjesto toga traže elektroničke naloge. No, američki mirovinski fondovi rade samo putem čekova. Redovno sredstva isplaćuju svojim osiguranicima, no oni novac u Hrvatskoj ne mogu podići.
“Nazvao sam UniCredit banku, dobio sam poslovnicu u Livnu i tamo su mi rekli da bi mi mogli primiti ček, da im ga pošaljem, no tu se nešto zakompliciralo pa još uvijek čekam njihov odgovor. Za mene bi to bilo koliko-toliko dobro rješenje da po mirovinu svakog mjeseca putujem u susjednu Bosnu i Hercegovinu. Ili da preko prijatelja u Americi primam mirovinu, ako je to uopće moguće” – kaže nam Dujo Topić.
Kako je uopće došlo do takve situacije i kako će hrvatski umirovljenici s američkim mirovinama moći podizati svoj novac upitano je rukovodstvo HNB-a iz kojeg odgovaraju:
“Tijekom nekoliko posljednjih godina banke sa sjedištem u Republici Hrvatskoj postepeno su smanjivale aktivnosti vezane uz pružanje usluga otkupa inozemnih čekova na način da su u zadnje vrijeme otkupljivale čekove samo određenih inozemnih izdavatelja ili su u cijelosti prestajale s tom aktivnosti. Prema nama dostupnim informacijama banke koje posluju u Republici Hrvatskoj do kraja 2019. godine prestale su poslovati s čekovima koji su izdani u inozemstvu.
Takvu su odluku – u okviru svoje poslovne politike, o kojoj odlučuju samostalno i na koju središnja banka nema utjecaja – donijele iz nekoliko razloga, u prvom redu zbog rizika povezanih s tim poslom. Konkretno, zbog poteškoća koje su nastajale zbog čestih promjena uvjeta inozemnih banaka s kojima su imale sklopljene ugovore o naplati po osnovi čeka. Usto, banke su bile izložene riziku nestanka čekova koje su slale u pošiljkama u inozemstvo radi naplate. Također, bile su izložene riziku gubitka zbog česte pojave krivotvorenih inozemnih čekova.
Umjesto čekom dužnik (inozemni platitelj) bi mogao platiti po osnovi svoje obveze na transakcijski račun otvoren u Republici Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj državi, međutim u vezi s takvim načinom naplate primatelj plaćanja mora se dogovoriti s dužnikom.
Hrvatska narodna banka upoznata je s problematikom dijela hrvatskih građana te je u procesu definiranja načina za njezino rješavanje” – odgovorili su iz HNB-a.
