VRTOGLAVICA I (NE)RAVNOTEŽA

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

napovoljnija invalidska kolica

Vrtoglavica je čest razlog posjeta liječniku, a predstavlja simptom neke od 350 različitih mogućih bolesti.Radi se o osjećaju nestabilnosti i gubitka ravnoteže te vrtnje prostora. Smetnje mogu biti kratkotrajne ili učestale, pojačavati se okretanjem glave ipromjenom položaja tijela, a često ih prati poremećaj sluha, mučnina, povraćanje i nistagmus (nevoljni trzaji očne jabučice). Poremećaj ravnoteže ne treba podcjenjivati jer povećava rizik od pada i ozljeda, a vrtoglavica može biti posljedica i nekog težeg oboljenja.Najčešća je benigna pozicijska vrtoglavica koja se obično javlja kod osoba starijih od 50 godina, a učestalija je kod žena. Javlja se u ležećem položaju, rijetko traje duže od par minuta, uzrok je najčešće nepoznat, a smiruje se nakon par dana.

Prof.dr.sc Ivica Klapan, dr.med. specijalist otorinolaringologije-kirurgije glave i vrata i subspecijalist plastične kirurgije, Poliklinika Klapan MG, Zagreb, kaže da „vrtoglavice mogu biti centralnog i perifernog podrijetla i znak su poremećaja u vestibularnom sustavu koji služi za održavanje ravnoteže (unutarnje uho, vestibularni živac, moždano deblo i mali mozak). Ukoliko je oštećenje perifernog tipa, uz vrtoglavicu često postoje i druge tegobe, kao što su nagluhost, mučnina, povraćanje, znojenje i nistagmus.

Pri tome je vrlo važno razlikovati pravu vrtoglavicu (vertigo) od sličnih senzacija. Vrtoglavica je osjećaj pravog rotacijskog kretanja bolesnika ili okoline oko bolesnika. Druge senzacije koje nisu vertigo su obično omaglice, nestabilnost, «lebdenje»…

U poremećaje ravnoteže  osim prave vrtoglavice spadaju sinkope i presinkope i druge, manje specifične smetnje. Kod prave vrtoglavice uzrok je obično u unutarnjem uhu, dok ostale najčešće uzrokuju neurološke, kardiološke ili druge bolesti. Vertigo prouzrokovan promjenama u središnjem živčanom sustavu je najčešće povezan i s drugim znakovima kao dvoslike, poremećaj govora, motorički ispadi…

UZROCI VRTOGLAVICE

Kod osoba srednje životne dobi“, ističe prof. Klapan, „uzrok je često virusnog podrijetla (vestibularni neuronitis). Uzrok vrtoglavica mogu biti i Meniereova bolest (nakupljanje tekućine u unutrašnjem uhu), cerebrovaskularne bolesti (promjene na krvnim žilama koje donose krv u unutarnje uho i mali mozak), slaba cirkulacija kroz vertebralne arterije, oštećenja vratne kralježnice, migrena, multipla skleroza, tumori i dr.

Najčešći je benigni paroksizmalni pozicijski vertigo (BPPV). Javlja se u obliku rotatorne vrtoglavice, kada se bolesnik okreće u ležećem položaju ili naglo okrene glavu prema gore, a obično traje samo nekoliko sekundi.

 

LIJEČENJE VRTOGLAVICE

Pri kliničkoj obradi bolesnika s vrtoglavicom, važna je dobra anamneza. Liječnik će obaviti temeljit razgovor s pacijentom, izmjeriti tlak u ležećem i stajaćem položaju, pregledati uha na postojanje znakova upale i obaviti evaluaciju kardiološkog i neurološkog stanja bolesnika.

Za detaljniju obradu mogu se napraviti laboratorijske pretrage, stabilometrija, doppler krvnih žila vrata, EKG, RTG vratne kralješnice, CT ili MRI mozga i dr.

 

Aritmije kod starijih – fibrilacija atrija

 

Izbor načina liječenja u prvom redu ovisi o uzroku tegoba“, naglašava prof Klapan. „Ukoliko se sumnja da je uzrok vrtoglavice moždani udar, bolesnik se smješta u bolnicu radi daljnje dijagnostike i liječenja.“

Obično je dovoljna samo promjena načina života i redovito uzimanje lijekova za osnovnu bolest. U slučaju jakih vrtoglavica, praćenih mučninom i povraćanjem, provodi se simptomatska terapija: nadoknada tekućine, lijekovi protiv mučnine i za smirenje.

PRAKTIČNI SAVJETI

Da bi se spriječila i ublažila vrtoglavica, provode se mjere samopomoći.

Ako patite od vrtoglavice, izbjegavajte spavanje na problematičnoj strani i spavajte na uzdignutom uzglavlju. Pri ustajanju najprije sjednite, dva-tri puta duboko udahnite, potom polako ustanite, nemojte se kupati u pretoploj vodi jer može doći do naglog širenja krvnih žila i pada tlaka, pijte dovoljno tekućine, odmarajte se, nemojte voziti, krećite se polako, a po potrebi koristite štap. Zdravo se hranite, izbjegavajte alkohol i pušenje, redovito uzimajte svoje lijekove, brinite o cirkulaciji te kontrolirajte razinu kolesterola i glukoze u krvi.

U slučaju nagle vrtoglavice, odmah sjednite ili se oslonite o zid da bi izbjegli pad, popijte vodu ili sok.(Hul)

 

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?