ZDRAVLJE I ZDRAVSTVENO PONAŠANJE MLADIH – IMPLIKACIJE NA ZDRAVLJE U STARIJOJ DOBI

Zdravlje  je sastavni  dio  ljudskog  razvoja  koji omogućava ekonomski,  socijalni  i psihološki razvoj društva u pravcu koji društvo  želi ostvariti.  Zdravlje  je  osnovni  pokretač  socijalno ekonomskog  razvoja,  dok  socijalno ekonomske  promjene  neminovno  utječu  na  zdravlje.  Zaštita zdravlja stanovništva, stoga, predstavlja stalno investiranje u društveni napredak i blagostanje, posebno ako se govori o zaštiti zdravlja mladih. 

Mladost je životna dob koju opisujemo kao period sa relativnim zdravljem u odnosu na ostale dobne skupine. Naime, ta dob je period kada mladi usvajaju stavove, navike i obrasce ponašanja koje zadržavaju kroz cijeli život te imaju izrazito važan utjecaj na zdravlje i blagostanje pojedinca kao, no, i razvoj društva u cjelini.

Međunarodno istraživanje o zdravstvenom ponašanju učenika Health Behaviour in school ‐ aged Children (HBSC) ,  koje se pod vodstvom Svjetske zdravstvene organizacije provodi u 40‐tak zemalja Europe i svijeta uključujući Hrvatsku, vodeći je izvor podataka o zdravlju mladih, kako  se navodi u Gerontološkom simpoziju –  ZDRAVSTVENI PRIORITETI U BRIZI ZA OSOBE STARIJE ŽIVOTNE DOBI -. Istraživanje je po prvi puta provedeno 2002. godine u Hrvatskoj, a rezultati tih istraživanja su zaista poražavajući.

Preliminarni rezultati HBSC istraživanja za 2014., pokazali su kako u Republici Hrvatskoj radnim danom ne doručkuje 19,9% učenika koji pohađaju 1.razred srednje škole, dok voće jede dva i više puta dnevno svega 13,66%, povrće jede dva i više puta dnevno svega 9,44% učenika, iako je slatka pića dva i više puta dnevno konzumiralo njih 14,63%. Higijenu zuba to jest četkanje zuba nije provodilo 1,31% učenika. Istraživanje je pokazalo kako je svakodnevno tjelesno aktivno bilo samo 19,00% ispitanih učenika.

Rezultati tog istraživanja  pokazali su kako prehrambene navike učenika nisu zadovoljavajuće, dok je tjelesna aktivnost smanjena, a sjedilačko ponašanje prema istraživanju prisutno je u vrlo visokom postotku.

U 2014. godini svako dnevno je pušilo 19% dječaka i 17% djevojčica u dobi od 15 godina, ukupno 15% petnaestogodišnjih učenika i učenica probalo je marihuanu najmanje jednom u životu čak 18,7% dječaka i 11,3% djevojčica prema podacima za stagnacija u odnosu na rezultate istraživanja od ranije. Prema podacima za 2014. godinu 2 ili više puta u životu opilo se 4% dječaka i 1% djevojčica u dobi od 11 godina, 12% dječaka i 6% djevojčica u dobi od 13godina te 40% dječaka i 24% djevojčica u dobi od 15 godina. Opijanje je bilo vrlo popularno među petnaestogodišnjacima prema ranijim ispitivanjima, no, od tada se bilježi lagani trend smanjenja ove vrlo opasne i štetne navike.

Važnost i briga o zdravlju mladih proizlazi ne iz samih bolesti već iz načina života koji može biti štetan za zdravlje i dovesti do prijevremenog obolijevanja i smrti u kasnijoj životnoj dobi. Cijeloživotni pristup zdravom starenju započinje već aktivnostima u mladosti pa čak i ranije u djetinjstvu. Prehrambene navike i ponašanja učenika u našoj zemlji i nisu povoljna te je potrebno i važno raditi na tome i educirati mlade osobe kako bi se taj negativan trend zaustavio, jednako tako vidljivo i pozitivno je to, da je zaustavljanje nekih nepovoljnih trendova već započelo.

Mlade osobe treba promatrati kao vrlo osjetljiv segment društva, samim tim što se u ovom životnom dobu prolazi kroz unutrašnju promjenu iz djetinjstva u adolescentno i zrelo doba u kojem se snažno mijenjaju obrasci ponašanja. U ovom osjetljivom periodu života mladi se prilagođavaju novim potrebama vlastitog okruženja i tada se pod različitim utjecajima formiraju stavovi prema zdravlju i rizičnom ponašanju, što je osnova za stanje zdravlja u starijim godinama. Sve ovo čini da zaštita zdravlja mladih ljudi u svim njegovim aspektima predstavlja snažnu obavezu i odgovornost svih segmenata društva. 

 Sandra Vukušić, Davorka Ožura