‘SVJETSKI DAN BESKUĆNIKA’ socijalni problem cijelog svijeta,kojeg je produbila i pandemija te izrodila još veći broj osoba koje su završile bez toplog doma

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

  1. listopada organizacije iz čitavog svijeta obilježavaju taj datum te provode mnoštvo aktivnosti kojima je s cilj upoznati širu javnost i ukazati na sve veću problematiku beskućništva i probleme beskućnika.

Beskućništvo je u Hrvatskoj, kao i svugdje u svijetu, rastući socijalni problem. Prema procjeni Hrvatske Mreže Beskućnika, te prema definiciji UN-a, oko 2200 apsolutnih beskućnika, osoba koje nemaju „topli dom“ te borave na javnim mjestima i mjestima koja nisu namijenjena za stanovanje. Također, procjenjuje se kako je više od 10.000 relativnih beskućnika, koji imaju svoj dom, ali bez osiguranih osnovnih uvijeta zdravlja i sigurnosti.

 

U Hrvatskoj postoji 13 prihvatilišta i prenoćišta koja se nalaze u Splitu, Kaštelima, Šibeniku, Zadru, Rijeci, Puli, Karlovcu, Zagrebu, Varaždinu i Osijeku te jedan hostelski smještaj u Dubrovniku. Ukupni smještajni kapacitet navedenih prihvatilišta je dovoljan za oko 450 osoba, što prema stvarnoj brojci nije dovoljno da se tijekom godine,a posebice u jesenskom i zimskom periodu svima pruži smještaj za noćenje i održavanje osnovne osobne higijene.

 

Organizacije kojima je primarni cilj riješenje beskučništva u Hrvatskoj, uz pomoć nadležnog Ministarstva i Europskih fondova pokrenule su različite usluge poput dnevnih boravaka, stambenih zajednica, osposobljavanja za zaposlenje, pomoći i podrške u zapošljavanju, socijalnog uključivanja, ali i dalje ostaje problem nedostupnosti takvih usluga u svim gradovima i premali broj organizacija koje se bave ovim problemom.

 

Ovogodišnji Svjetski dan beskućnika obilježava se u vrijeme globalne pandemije zbog koje se u Hrvatskoj i svijetu znatno povećao broj beskućnika te koja je doprinijela pogoršanju njihovih poteškoća i problema.

 

I dalje veliki broj beskućnika u većim gradovima, posebno u Zagrebu, boravi na javnim mjestima i u objektima koji nisu namijenjena za stanovanje i nemaju mogućnost obavljati osobnu higijenu i pridržavati se preporuka epidemiologa čime ugrožavaju svoje zdravlje i zdravlje svojih sugrađana.

Nadamo se da će u budućnosti doći do smanjenja tog izrazito velikog broja beskućnika, da će sve osobe imati svoj kutak sa svim potrebnim za normalan život sa osmijehom na licima, jer to je potreba,a ne hir.

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave