Najugroženiji su sirari, povrćari i cvjećari. Ozbiljni voćari svoju robu (sad je sezona jabuka) najviše plasiraju kroz trgovačke lance iako se pitaju što će biti s jagodama čija prodaja kreće za nekoliko tjedana, a one se uglavnom prodaju na štandovima na ulicama gradova.
Savez malih sirara SirCRo uputio je molbu Stožeru civilne zaštite i Ministarstvu poljoprivrede da se ponovno otvore vrata tržnica jer, tvrde, sirari bez njih neće preživjeti krizu.
Njihova čelnica Romina Zadravec kaže kako dostava svježeg sira i svježeg vrhnja do kupaca uz propusnice može riješiti samo manji dio proizvodnje.
‘Ostali smo zatečeni svime. Kupci ne znaju naše kontakte, niti mi njihove. Svi smo izgubljeni, a proizvodnja ne smije stati. Roba će nam propasti. Nemaju svi sirari zrionice i rashladne komore pa da ih napune polutvrdim i tvrdim sirom. Većina je ugrožena bez tržnica’.
Izvor: Pixsell / Autor: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
U Hrvatskoj je više od 1000 registriranih proizvođača svježeg sira i vrhnja koji sad ne znaju kamo bi s mlijekom. Oko 120 obiteljskih gospodarstava ima male sirane i oni su u boljoj poziciji. Takvu siranu – obiteljsku siranu Kusanovec – vodi Zadravec.
‘Do krize 80 posto naše proizvodnje činili su svježi sir i vrhnje. Sad ćemo se bazirati na polutvrdom siru jer nemamo drugog izlaza. Imamo 20 krava i dnevno preradimo 300 litara mlijeka. U zrionici imamo kapacitete za dva mjeseca. Inače, polutvrdi sir mora stajati toliko vremena. Nadam se da će se dotad sve riješiti i da će prodaja krenuti’, rekla je Zadravec.
Nju, kaže, najviše boli to što se trgovački centri i dalje opskrbljuju uvezenom robom.
