Ugledni hrvatski književnik Ivo Brešan, autor mnogih gledanih drama među kojima i “Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja” umro je u utorak u Zagrebu, priopćili su iz obitelji Brešan i Doma zaklade Lavoslava Schwarza iz Zagreba.
Jedan od najvećih suvremenih europskih dramatičara, cijenjeni autor, pedagog i nekadašnji ravnatelj Šibenskog kazališta, Ivo Brešan, umro je u 81. godini, javlja Teatar.hr.
U svibnju 2015. se onesvijestio, pao i teško ozlijedio glavu. Između mozga i lubanje stvorio mu se hematom zbog čega je morao na hitnu operaciju, a onda je pao još nekoliko puta. Posljednjih se godinu dana otežano kretao i malo izlazio, kako je i sam rekao u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju prije godinu dana.
Ivo Brešan rođen je u Vodicama 27. svibnja 1936. godine. Diplomirao jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1960. i od tad je bio profesor u šibenskoj gimnaziji, a od 1983. do 2002. bio je umjetnički voditelj šibenskoga Centra za kulturu i Međunarodnog dječjeg festivala.
Jedan je od najvećih suvremenih europskih dramatičara. Obzirom da je životni vijek proveo kao nastavnik, u literarnom je smislu bio izrazito plodan – iza njega ostaje opus od 23 izvedene drame, dvanaest romana, dvije zbirke priča i osam filmskih scenarija. Pisati je počeo još u gimnaziji, a prve novele objavio je u časopisu ‘Šibenska revija’. Usporedo je bio glumac amater u dramskoj družini »Kolo« i profesionalnom šibenskom kazalištu.
Nakon završenog fakulteta dobio je ponudu da ostane raditi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu kao asistent, no kako je sam rekao, književnost ga je uvijek više zanimala od gramatike. Otprilike u to vrijeme otvorilo se radno mjesto u šibenskoj gimnaziji što se Brešanu učinilo kao najbolja opcija: ‘Meni se tada činilo da ću s takvim namještenjem imati kudikamo više slobode, dok bih se u Zagrebu pretvorio u znanstvenog radnika. Da se ne lažemo, pomogla je i činjenica što sam bio sit menzaške hrane i podstanarstva. U Šibeniku mi je bilo lijepo: bio sam doma, na materinoj spizi.’
Prvi dramski tekst ‘Četiri podzemne rijeke’ objavio je 1970., a punu afirmaciju donijela mu je ‘Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja’, praizvedena 1971. u zagrebačkom Teatru &TD, društvenokritička komedija zasnovana na poredbi Shakespeareova ‘Hamleta’ sa zbiljom sela u Dalmatinskoj zagori. Tekst je prožet kritikom totalitarizma i groteskom, a u dramatičarskom će radu ostati prepoznatljiv po intertekstualnosti, referencama na poznate tekstpve iz svjetske dramske tradicije koje prenosi u našu suvremenu zbilju. U njegovim se djelima protezao sukob pojedinca s represivnim političkim praksama, ironični pristup primitivizmu i živi dijalozi. Skoro da ne postoji europska država u kojoj Brešanov ‘Hamlet’ nije igran. Postavljali su je Austrijanci, Nijemci, Šveđani, Danci, Estonci, Poljaci…
Njegova najpoznatija djela su ‘Ptice nebeske’, ‘Spletke’, ‘Utvare’, ‘Anera’, ‘Svečana večera u pogrebnom poduzeću’, ‘Hidrocentrala u Suhom dolu’ i druge.
Osim niza drama i romana bio je i uspješan scenarist, a publika vjerojatno najbolje pamti duhovite sekvence iz filmova koje je režirao njegov sin, Vinko Brešan, ‘Kako je počeo rat na mome otoku’ i ‘Maršal’. Radio je i s Krstom Papićem (‘Lisice’, ‘Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja’)i Veljkom Bulajićem (‘Izbavitelj’, ‘Dona-tor’, ‘Obećana zemlja’).
Za ‘Predstavu Hamleta u selu Mrduša Donja’ nagrađen je 1972. godine Sterijinom i Gavellinom nagradom, a za ‘Svečanu večeru u pogrebnom poduzeću’ dobio je Gavellinu nagradu 1979. godine. Dobitnik je Nagrade ‘Vladimir Nazor’ za životno djelo 2001., a 2008. dobio je nagradu Ksaver Šandor Gjalski za roman ‘Kate-drala’.
Njegova supruga spisateljica Jela Goldan Brešan umrla je u šibenskoj bolnici krajem rujna 2016. piše Jutarnjilist.hr
