UMIROVLJENICI NISU TERET DRUŠTVA

Odgovornost za rezultate

Svjesni smo da je riječ o procesu i da brzih rješenja uglavnom nema, iako se neki od zahtjeva mogu riješiti odmah – ako postoji dobra volja. Dugoročnija rješenja traže promjene u ekonomskom modelu i ukupnom pristupu gospodarstvu, zasnovanom na dva temeljna načela – učinkovitosti i odgovornosti.

Naglasak za realni izlaz iz strukturnih gospodarskih teškoća i poremećaja je, tvrdili smo oduvijek, prije svega na mjerama mikroekonomije, u nas godinama gotovo potpuno zapostavljene discipline. U gospodarskim analizama gotovo da i nema riječi o efikasnosti, rentabilnosti, akumulaciji, investicijama. Međutim, samo tako se mogu stvarati potrebna sredstva za normalnu socijalnu i gospodarsku politiku jednoga društva, gdje su svi sustavi vrijednosti poremećeni i gdje je poremećen i temeljni odnos aktivnih radnika i broja umirovljenika.

Druga zabrinjavajuća tendencija se nazire u ozbiljnim gospodarskim izvještajima. Nažalost, najnoviji pokazatelji govore da je naša stopa rasta BDP-a i dalje među najnižima u svijetu, a osjetno niža nego u većini bivših tranzicijskih zemalja (uključivo Bugarsku i Rumunjsku). S obzirom na raspoložive resurse, proizvodne potencijale i stručnu radnu snagu, ovakav je trend objektivno nepotreban. Netko snosi odgovornost za takvo stanje! Naime, svi ozbiljni ekonomski analitičari upozoravaju da sadašnja stopa rasta BDP-a nije dostatna za rješavanje najkrupnijih pitanja hrvatskoga gospodarstva i traže od Vlade ambicioznije programe i projekte.

Sve analize i istraživanja pokazuju da se čak 80 posto stanovništva Hrvatske OSJEĆA siromašnim. Zašto je taj osjećaj prisutan? Sociolozi tvrde da taj osjećaj ‘stvara bespomoćnost i malodušje’ tvrdeći da su upravo to razlozi zbog kojih bilo koja Vlada mora istrajavati na provođenju niza reformi u socijalnoj sferi. Istraživanja GfK – Centra za istraživanje tržišta pokazuju da čak četiri petine svih kućanstava u nas nema dovoljne prihode za pokriće osnovnih troškova života. Granicom siromaštva smatra se po nekim međunarodnim mjerilima kad se više od trećine prihoda troši na prehranu. Po toj metodologiji je broj siromašnih u Hrvatskom društvu zasigurno znatno veći od brojke koju spominjemo.

Umirovljenici su preko svojih predstavnika u Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe i u razgovoru s predsjednikom Vlade iznijeli svoje stavove i neke konkretne prijedloge. Traži se promjenu formule za usklađivanje mirovina, ukidanje povlaštenih mirovina i njihovo izuzimanje iz mirovinskog sustava, zatim da udovice i udovci imaju pravo na dio mirovine svojih preminulih supružnika. Temeljni zahtjev iz umirovljeničkih redova je da mirovina mora biti odraz uplata doprinosa i ničega više.

Najave u Smjernicama ekonomske politike za razdoblje 2021- 2024. ne ostavljaju mnogo prostora za promjenu sadašnjega stanja siromaštva i položaja umirovljenika.

Očito je da ukupni gospodarski model mora ići na generalni remont. Postojeći mirovinski sustav koji počiva na nenormalnim odnosima svakako je dugoročno neodrživ.

Uloga umirovljeničkih udruga i HSU je da pomno prate sva razmišljanja u traženju putova da izađemo iz ukupne društvene krize, pa u okviru toga pronađemo i adekvatan model normalnijeg života i za umirovljenike. Pritom je najvažnije da se umirovljenicima vrati pravo na dostojanstvo kao rezultat i izraz ukupnog društveno- ekonomskog napretka i razvoja te pravo na sigurnost.

To zaista traži da ozbiljno preispitamo ukupnu politiku prema starenju i ljudima koji su ušli u opasnu (crvenu) zonu 60+. Puko zatvaranje očiju ne vodi u rješenja, a nemušti odnos vlasti prema ekonomskom i socijalnom statusu tih ljudi ne ulijeva optimizam. Konačno, stalno zaostajanje u standardu i kvaliteti življenja to neumitno potvrđuju.(Hul)