Ako ste mislili da je susjednim zemljama, poput Slovenije starijim građanima bolje, prevarili ste se. I Slovenija ima mnogo ugroženih građana u mirovini koji jedva sklapaju kraj sa krajem iz mjeseca u mjesec. I ta je država nažalost na vrhu ljestvice siromašnih starijih građana. Ove godine na konferenciji u Portorožu, koja se doticala financija, potpredsjednik Europske investicijske banke i bivši premijer Anton Rop izjasnio se o kolapsu mirovinskog sustava koji očekuje Sloveniju, te da je mirovinski sustav Slovenije jedan od najnestabilnijih sustava u Europi. DeSus- Demokratična stranka upokojencev Slovenije – tj. Demokratska stranka umirovljenika Slovenije, je ključan čimbenik već pet uzastopnih godina u toj problematici.
Vezane vijesti
Tuku ih, vrijeđaju i izgladnjuju
Trebaju li nam iskustva starijih?
DeSuS-ova politika i njihov rad za „klijente“- umirovljene građane
DeSuS je druga stranka po veličini u Sloveniji, a koalirala je i sa ljevicom i desnicom tokom godina, za oblikovanje parlamentarne većine i u izvršnoj vlasti. U Državnom zboru, slovenskog parlamenta s 90 zastupničkim mjesta DeSuS ima jedanaest parlamentaraca. Prva stranka po veličini je SMC- stranka trenutnog tamošnjeg premijera Mire Cerara. Potežu se priče da građane tretiraju kao klijente, pa su i dobili naziv klijentelistička stranka!
Slovenska je vlada ove godine postigla dogovor koji je rezultirao povećanjem minimalne mirovine na 500 eura, za sve koji imaju 40 godina radnog staža. Joža Možetić koji je predsjednik Društva umirovljenika iz Metlike zadovoljan je ishodom povećanja. Inicijativa za to je došla od Saveza društva umirovljenika Slovenije (ZDUS – Zveza društva upokojencev Slovenije). S DeSUS-om dobro surađujemo, i pitaju nas za mišljenje kod donošenja značajnih odluka“, ističe Možetič, i sam član DeSUS-a.
Također potvrđuje da su mnogi umirovljenici ustvari samo simpatizeri stranke, ali se ipak za njih i njihove želje ima sluha, bez obzira što nemaju formalno članstvo!
Zastupnik DeSuS-a Uroš Prikl nadodaje: „Idući je korak povećanje minimalnih mirovina na 617 eura, no to nećemo moći ostvariti preko noći“,ali također ukazuje da je Slovenija ostvarila mnoge sruge važne korake po pitanju mirovina.
Institut za ekonomska istraživanja podastire podatke koji da mirovina od 500 eura je ispod praga siromaštva, jer minimalni troškovi osobe koja više nije radno aktivna su oko 626 eura mjesečno! O tome svjedoči i iskrena ispovijest slovenskog umirovljenika koji se pita kako je sve to moguće.„Penzija mi iznosi šest stotina eura, a smještaj u domu 833 eura. Razliku pokrivam novcem koji sam dobio prodajom stana. A što bi bilo sa mnom da tog novca nemam? Tko zna, čovjek ore koliko more, a ja sam imao tu sreću da sam mogao platiti dom. Nije mi se odlazilo od kuće, no nakon dva preživljena moždana udara postalo je opasno da živim sam. Ovdje uživam njegu dvadeset i četiri sata dnevno, svakoga dana dobivam topli obrok i imam svoj smještaj“. Iskren je Josip Cerjanec iz doma umirovljenika u Metliki gradu iz pokrajine Bela Krajina.
Prosvjedi u Sloveniji i nisu jako popularni kao ni potpisivanje peticija
Iz Društva umirovljenika, Mežetić navodi da su Slovenci poprilično apolitični, a kada dolazi do nekih prosvjeda statistika pokazuje da ih manje od 8 % sudjeluje na njima, čak se ne potpisuju peticije, a aktivnost u strankama je isto 8 %. Dok u je Uniji taj prosjek oko 12 %. No iako Slovenija spada u apolitične narode u Savezu Društva umirovljenika Slovenije – ZDUS- ih ima oko 230 tisuća, a oni svoje planove i vlastite programe o slovenskim umirovljenicima ostvaruju kroz suradnju da DeSuS-om.
Vladajuća koalicija je ove godine osigurala i isplatu regresa umirovljenicima za koje je je izdvojila 21 milijun eura. Pravo na taj regres će imati svi umirovljenici, kojoj god skupini pripadali. Najniži iznos tog regresa ide na mirovine koje iznose 750 eura, a visina regresa jest tada 100 eura. „Kao jednu od najpozitivnijih mjera za umirovljenike istaknuo bih odluku da se u 2018. dva puta usklade mirovine; jednom redovnim putem, te u slučaju da gospodarski rast nadmaši dva i pol posto bruto domaćeg proizvoda“, ističe Prikl.
Nepravda koja je gađala ljude bivše Jugoslavije i borce Narodnooslobodilačke borbe
Radi se o zakonu koji je prisilno i na kojekakve načine oduzimao imovinu stečenih prava iz prošlosti, pogotovo veteranima i umirovljenicima, 143 članak tog zakona donio je obavezne štedne mjere koje su smanjile mirovine pojedincima u iznosu od čak 300-tinjak eura. Ove mjere pogotovo su obuhvatile 8000 tisuća ljudi koji su radili izvan granica Slovenije, po nekadašnjoj Jugoslaviji i također oko 7000 boraca Narodnooslobodilačke borbe. Ljudi koji su plaćali svoje doprinose u drugim zemljama nisu jedini koje je pogodio ovaj nezahvalan val, ljudi koji su bili u koncetracionim logorima, su također bili oštećeni, ali i prisilno mobilizirani ljudi, kao i izbjeglice!
Iz svih tih stvari koje su zakomplicirale život umirovljenika, Slovenija izlaz vidi u uvođenju temeljna tri stupa, koji bi imali pozitivan razvoj na situaciju. Iako se Prikl pita: „Slovenija, složit ćete se sa mnom, nije Norveška. Inzistiramo na prvom stupu, stupu solidarnosti. Kako će radnici uplaćivati u treći stup, ako neki među njima nemaju ni za kruh“,jer ideju o trećem stupu ne smatra nimalo realnom.
Anka Tomašinek iz ZDUS-a također ideju o trećem stupu smatra nerealnom i ističe da bi prvi stup trebao biti nositelj cijelog sustava isplata mirovina, a smatra da oni koji imaju mogućnosti štedjeti i uplaćivati više bi to trebali radilti svojevoljno pod postojećim zakonima.
Razlika koja se događa nesrazmjerom iznosa koji pune mirovinske fondove i potreba postojeće umirovljeničke populacije zaživio je pod nazivom demografska rupa, koja je u Europi poznata već desetljećima. Fond bi trebao kako se nada DeSuS osigurati čvrstu financijsku stabilnost u isplatama budućih mirovina, a umirovljenici i sindikati se slažu da tada fond mora biti neovisan.
Mežetić pak sa ponosom ističe: „Provodimo neke svoje aktivnosti s kojima se prijavljujemo i za sredstva Europske unije. Naš program ‘Starejši za starejše’ ili, u prijevodu ‘Stariji za starije’ skrbi o tisuću umirovljenika u Metlici koji su stariji od 69 godina; obilazimo ih, nosimo tople obroke i slično. Sljedeća nam je želja kupiti električni automobil da one umirovljenike koji su teško pokretni možemo voziti na preglede, ili obaviti birokraciju“. Govori pritom da nema veze koja će vlada biti na čelu Slovenije.
Tako da siromaštvo i gotovo istrebljenje umirovljenika, koji su nezavidnom položaju nije samo problem Hrvatske države, nego danas biti umirovljenik, na prostorima bivše Jugoslavije zaista nije poželjno.
tags:mirovine u sloveniji
